Tko je legitiman, a tko legalan u FBiH?

Za ukupno stanje u BiH bilo bi mnogo bolje da se rekonstrukcija vlasti u FBiH i na razini Vijeća ministara odvija na načelima koje prihvaćaju sve parlamentarne stranke, bez obzira bile trenutno na poziciji ili u opoziciji.

Piše: Ivan Vukoja, Dani

Prije ocjene o legitimnosti i legalnosti političkih procesa koji su u tijeku, nužno je osvrnuti se na ono što je tim procesima prethodilo - formiranje „platformaške koalicije" SDP-SDA-NSRB-HSP i način njihovog dolaska na vlast na razini FBiH. Po mome sudu, ta vlast je bila i nelegitimna i nelegalna, i kao takva je morala i ranije biti smijenjena i sankcionirana. U FBiH vladajuću koaliciju bi trebale činiti stranke koje nose većinski bošnjački izborni legitimitet i stranke koje nose većinski hrvatski izborni legitimitet.

U slučaju Hrvata to načelo legitimiteta je bilo grubo prekršeno. Pored toga, u procesu uspostave takve nelegitimne vlasti, grubo je prekršena demokratska i zakonska procedura (5 kao trećina od 17), te nije poštovana odluka nadležne državne institucije (Središnje izborno povjerenstvo), što govori u prilog nelegalnosti te vlasti. Pored SDP-a, najvećim krivcima za takvo stanje smatram HSP i Valentina Inzka. Da HSP nije pristao na nelegitimnu i nemoralnu ponudu SDP-a, platformaška vlast ne bi bila ni uspostavljena jer ne bi imala ni privid hrvatskog legitimiteta.

Zbog stranačkih i osobnih interesa HSP je pristao na izdaju upravo onih nacionalnih interesa i načela na koja se deklarativno poziva i u ime kojih navodno djeluje. Da Valentin Inzko nije suspendirao pravovaljanu odluku nadležne državne institucije, a time i cjelokupan ustavno-pravni poredak BiH, pa i sam zdrav razum, ponovno ne bi ni bilo platformaške vlade na razini FBiH, a time ni krize oko sadašnje rekonstrukcije. Sve to treba imati u vidu kada se govori o rekonstrukciji vlasti u FBiH.

U međuvremenu je došlo do raspada „platformaške koalicije" i formiranja nove koalicije SDP-SBB-HDZ-HDZ1990. Sa stajališta (nacionalnog) izbornog legitimiteta, ova koalicija ima neupitan legitimitet. Blok SDP-SBB predstavlja većinsku bošnjačku izbornu volju, blok dva HDZ-a većinsku hrvatsku izbornu volju, a nova koalicija ima i vrlo komotnu prostu parlamentarnu većinu.

U isto vrijeme, SDA, NSRB i HSP nemaju niti većinski nacionalni legitimitet, niti prosti demokratski legitimitet, jer niti predstavljaju većinu u pojedinom nacionalnom bloku, niti imaju prostu parlamentarnu većinu. S obzirom da se legalitet izvodi iz legitimiteta, sa stajališta političkog morala i političke kulture SDA, NSRB i HSP bi trebali odstupiti s vlasti i preći u opoziciju - čak i ako im postojeće zakonske procedure i pravni mehanizmi omogućavaju da ostanu na vlasti. I ponovno HSP i Valentin Inzko umjesto da budu „ključ rješenja", bivaju „ključ problema".

I po pitanju nacionalnog, i po pitanju prostog stranačkog izbornog legitimiteta HSP ima najslabiju poziciju i najmanji izborni legitimitet. Umjesto da podnese ostavku na mjesto Predsjednika Federacije i time se barem djelomično iskupi za uzurpaciju hrvatskog izbornog legitimiteta i sudjelovanje u nelegalnoj platformaškoj vladi, Živko Budimir i HSP se pojavljuju kao glavni kočničari sasvim legitimne rekonstrukcije vlasti na razini FBiH.

Time još jednom potvrđuju vlastitu nelegitimnost i nelegalnost, i demonstriraju politički nemoral i nekulturu. Umjesto da povuče vlastitu skandaloznu odluku o suspenziji odluke SIP-a, i time stvori uvjete za normalnu i zakonitu (re)konstrukciju vlasti na razini FBiH, Valentin Inzko se ponaša kao da ga se ne tiče situacija u čijem kreiranju je na skandalozan način izravno sudjelovao. Time daje još jedan argument u korist tvrdnji da on osobno treba što prije odstupiti s tog mjesta, te da ured OHR-a treba biti što prije zatvoren.

Ipak, sve navedeno ne daje pravo bilo kojoj, pa tako ni novoj koaliciji i parlamentarnoj većini da se u procesu legitimne rekonstrukcije vlasti koristi nelegalnim sredstvima. Postojeći zakoni i procedure moraju se poštovati, i svatko tko se o njih ogriješi mora za to biti sankcioniran, bilo da se radi o strankama i pojedincima iz stare ili nove koalicije. Legitimnost procesa rekonstrukcije vlasti je neupitna, ali o njegovoj legalnosti trebaju se očitovati nadležne državne institucije. A te odluke moraju biti obvezujuće za sve političke aktere