Tisuće ljudi unutar BiH živi na ‘ničijoj zemlji’

...koji žive u tome ne baš tako malom pojasu. Ravnatelj Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Željko Obradović ističe kako se stvari moraju ubrzati kako bi se izbjegli brojni problemi s kojima se suočavaju ti ljudi, te da je sada najveća odgovornost na državnom ministarstvu civilnih poslova.

Problem 17 godina

"Pitanje međuentitetskog razgraničenja, odnosno identificiranja granica općina koje su presječene daytonskom međuentitetskom granicom je još neriješeno. Ta granica sječe 47 općina u Federaciji u duljini 1146 kilometara. Imajući u vidu točnost granične linije od 50 m znači da imamo sporna nedogovorena 573 četvorna kilometra. Svi objekti i nekretnine u tom pojasu, na toj površini su u biti ničiji, "ničija zemlja", kaže Obradović koji posebno ističe važnost rješavanja toga pitanja u kontekstu predstojećeg popisa pučanstva. Valja reći da su predstavnici RS-a svu odgovornost prebacili na FBiH.

"Ne bih se složio s tom konstatacijom. Istina da predstavnici RS-a možda više medijski naglašavaju to pitanje, ali u zajedničkom nam je interesu rješavanje pitanja granica novonastalih političkih općina odnosno međuentitetske linije. Vlada Federacije BiH, na inicijativu Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove je 14.6.2011 godine usvojila informaciju o međuentitetskoj liniji s konkretnim zaključcima. Suština zaključaka je da Vlada FBiH ostaje privržena provedbi Aneksa 2 Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je određeno formiranje povjerenstva na razini Vijeća Ministara BiH sa zadaćom identificiranja i opisa međuentitetske linije razgraničenja. Međuentitetska međa se rješava kao i svaka druga međa, dogovorom obiju strana, ne jednostrano", pojasnio je Obradović.

Problem izbora

"Jasno da je na potezu Vijeće ministara BiH odnosno Ministarstvo civilnih poslova koje treba pokrenuti inicijativu za formiranje povjerenstva sa zadaćom identificiranja i opisa međuentitetske linije razgraničenja", smatra Obradović. On neriješenost međuentitetske linije razgraničenja ne vidi kao problem zbog kojega bi se odgodio popis pučanstva.

"Naravno da bi bilo bolje da je ovo pitanje riješeno i zbog popisa pučanstva. Posebno je to izraženo u formiranju popisnih i statističkih krugova koji su osnovica za kvalitetan popis. U tijeku je priprema kartografske dokumentacije za popis. S obzirom da je zakon o popisu usvojen sa zakašnjenjem suženi su rokovi , prvenstveno glede kartografskih podloga. Ona 573 četvorna kilometra su sigurno problem, ali nadležni zavodi za statistiku trebaju definirati status stanovništva i nekretnina u tom pojasu. Neriješenost međuentitetske linije razgraničenja ne bi trebao biti razlog odgađanja popisa stanovništva u BiH", smatra Obradović.

vecernji.ba