Tajne Lisabona: Kako je Alija Izetbegović prevario Hrvate?

Kako je Izetbegovic reagirao na prijedloge Europske zajednice o etničkoj (kon)federaciji BiH? Kako je osigurao izlazak Hrvata na referendum o suverenosti BiH obećanjem o uspostavljanju etničkih regija unutar BiH?

Piše: Esad Hećimović | BH Dani

Šesnaest godina nakon održavanja referenduma za utvrđivanje statusa BiH, ostale su duboke podjele u društvu. Takve podjele ne bi trebale postojati ako odnose unutar BiH tumačimo kroz europsko i zapadno razumijevanje da je državljanstvo isto što i nacionalnost. U takvom razumijevanju, od 3.253.847 glasača, na referendum je izašlo 64,31 posto. Od toga je 99,44 posto glasovalo "za" suverenu i nezavisnu BiH, državu ravnopravnih građana, naroda BiH, muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive. Uz preduvjerenje da je postojala takva jedinstvena politička volja 64 posto građana BiH, nije moguće razumijevati razloge zbog kojih i danas postoji tako duboka podjela u našem društvu.

Za razumijevanje i liječenje ove podjele potrebno je prvo otkriti stvarni osnov na kome se temeljila referendumska većina. Taj osnov je bio u suglasnosti između voda nacionalnih zajednica da će pregovarati o principima ustavnog preuređenja BiH u smjeru etničke (kon)federacije. Takvo tumačenje je dao sam Alija Izetbegović u do sada javnosti nepoznatom govoru, koji Dani ekskluzivno donose u povodu aktualnih rasprava o značaju referenduma.

Lisabonska trojka SDA

Samo četiri dana prije održavanja referenduma za suverenost BiH, 25. veljače 1992, u sarajevskom Domu milicije održana je zatvorena sjednica Glavnog odbora SDA BiH, na kojoj je Alija Izetbegović održao do sada u javnosti nepoznati govor o tijeku lisabonskih pregovora o unutarnjem uređenju BiH i pripremi referenduma. Izetbego\ ić se tek vratio s puta iz Lisabona, gdje je 21. i 22. veljače 1992. održana druga runda pregovora predstavnika političkih stranaka o budućem ustavnom uređenju BiH. Postojale su različite interpretacije lisabonske izjave o načelima novog ustrojstva BiH, pa je Izetbegović prvo objasnio da "mi nismo nikakav dogovor postigli" i da "mi nismo ništa potpisali". Osim Izetbegovića, u stranačkoj delegaciji SDA na ovim pregovorima su bili Rusmir Mahmutćehajić i Haris Silajdžić.

"Mi smo nakon prvog dana razgovora, navečer, od Europske zajednice dobili jedan papir, prvu verziju. Mi smo tamo dobili dva papira, ja sad govorim o prvom papiru, koji smo dobili prve večeri i koji nas je jednostavno, ako ništa drugo, konsternirao. Taj papir je predviđao konfederalno uređenje Bosne i Hercegovine i došao je; na naše čuđenje, od strane Europske zajednice, ne kao prijedlog nekih od ovih partnera, nekih od ovih stranaka, nego obrnuto, baš od Europske zajednice. Za vrijeme večere je najavljeno da ćemo dobiti taj papir i poslije večere je taj papir i podijeljen. Mi smo se vratili u hotel i čitali taj tekst. Ostali smo jedno tri četiri sata. Kao što znate, kad kažem mi, mislim na sebe, profesora Mahmutćehajića i Harisa Silajdžića, nas trojica smo predstavljali našu delegaciju tamo", objasnio je Izetbegović i nastavio: "Nakon čitanja papira, nastala je jedna prilično neprijatna situacija, nismo znali šta da činimo, osjećali smo se kao pritisnuti uza zid jer, jednostavno, znali smo da taj papir odgovara i Srbima i Hrvatima u cijelosti, a da nama nikako ne odgovara. Naime, uglavnom ne odgovara, ne znam da li bih mogao reći baš nikako, ali sadržava nekoliko vrlo nezgodnih odredaba."
", objasnio je Izetbegović i nastavio: "

"Nakon čitanja papira, nastala je jedna prilično neprijatna situacija, nismo znali šta da činimo, osjećali smo se kao pritisnuti uza zid jer, jednostavno, znali smo da taj papir odgovara i Srbima i Hrvatima u cijelosti, a da nama nikako ne odgovara. Naime, uglavnom ne odgovara, ne znam da li bih mogao reći baš nikako, ali sadržava nekoliko vrlo nezgodnih odredaba."

Srpski prijedlog na engleskom

Sutradan je delegacija SDA priopćila Cutillieru i ostalim pregovaračima EU-a da u ponuđenom papiru vide samo srpski prijedlog preveden na engleski: "To je bio naš komentar na taj tekst. Oni su bili malo osupnuti i počeli su da se brane da to nije tako, zar mi ne vidimo točku jedan koja konačno priznaje BiH, jer tu stoji jasno Bosna i Hercegovina će biti nezavisna država u postojećim granicama. Mogu vam reći, sve što nam se sviđalo u tom papiru bilo je to, ostalo manjeviše ili nije bilo dobro ili je sporno. Ono što je najnezgodnije bilo u tome jeste jasna konfederalna opcija Bosne i Hercegovine, takve nezavisne ali konfederalne Bosne i Hercegovine, jer je tamo stajalo da će se Bosna i Hercegovina sastojati iz tri 'states' 'države'. I dalje je bilo odredaba, bilo je predviđeno da Sarajevo bude eksteritorijalno.

Naravno, to smo mi i kroz naše primjedbe rekli. Oni su rekli: 'Dajte, onda, izložite', a mi smo rekli da nam se u suštini pristup ne sviđa, osim, naravno, prve točke, koju bismo odmah prihvatili", rekli su predstavnici SDA.

Pregovarači Europske zajednice su odgovorili da "mi moramo imati u vidu specifičnu situaciju Bosne i Hercegovine, da se njima čini da mi to nemamo u vidu i da ničija opcija u cijelosti ne može proći. Oni nama kažu: Mi znamo šta je vaš cilj - nezavisna Bosna i Hercegovina, imate je. Njihov je cilj reorganizacija Bosne i Hercegovine i vi to ne možete osporavati. Imajte u vidu da dva naroda to traže. Mogu vam reći da je ovo 'dva naroda' bio glavni argument jer oni to nisu, ali mi jesmo imali u vidu, u pitanju je bio referendum", objašnjavao je Izetbegović, kao predsjednik SDA.

Potom se pojavio drugi papir, u kome se više nisu spominjale države, nego jedinice, a Sarajevo više nije bilo eksteritorijalno. Taj prijedlog je ostavljen za buduće političke pregovore, koje je prekinuo rat. Izetbegović je u svom govoru pokazao da ne shvaća referendum kao izjašnjavanje građana, nego kao izjašnjavanje nacionalnih zajednica, čije je istovremeno pravnoformalno uspostavljanje osporavao.

Ključna bojazan Alije Izetbegovića je bila hoće li Hrvati u BiH izaći na referendum ili ne. "Naime, ja sam imao u vidu i, molim vas, i vi to imajte u vidu, i kod daljnjih ovih razgovora šta da radimo. Imajte to u vidu. Ako hrvatska zajednica ne izađe na referendum, referendum je propao. Imajte tu stvar u vidu. Nemojte se nipošto time kockati", upozorio je.

Izetbegovićevo tumačenje ne ostavlja mjesta sumnji da je ključni interes SDA za referendum bio u nužnosti da muslimani u BiH napuste Jugoslaviju. "Mi na referendumu moramo proći, ako ne prođemo, ostali smo u bunaru i nema načina da se izvadimo za daljnjih trideset godina. Ko zna? Naime, vjerovatno bi nastala jedna faza, srozali bismo se dosta duboko natrag, kao kad guraš onaj kamen, onaj što, kažu, gurate do vrha brda, a onda vam se izmakne i odleti ponovo u dolinu, pa hajde za njim ponovo i guraj uz ono brdo. Referendum se ne smije izgubiti", rekao je Izetbegović, dodajući da su se "Hrvati pokolebali".

"Oni imaju stalne konsultacije iz Zagreba i danas ima vijesti, za nas neprijatnih s te strane, oni ne prestaju s podsticanjem hrvatskog elementa ovdje da nam stavi nož pod grlo u zadnji momenat i da zahtijeva izmjenu pitanja, da zahtijeva konfederalizaciju, itd., itd.", tvrdio je Izetbegović.

Priopćio je da ima još jednu neprijatnu vijest jer se "sutra sastaju Karadžić i Boban u Grazu". "To je jedan tajni sastanak za koji ne znam da li će biti objavljen, za sada nije objavljeno, ali sastanak imaju. Dakle, sudbina Bosne kao države nije riješena još uvijek. Ne treba se suviše zanositi u nekom smislu da dobijemo pristanak međunarodne zajednice, da dobijemo vrlo čvrste izjave Amerike, Europe, svih ovih zemalja da će stati iza toga", upozorio je navodeći da neki akteri ne odustaju od ideje o podjeli BiH: "Na koji način se to može uraditi? Može se uraditi da se stvori jedan kaos i da u toj situaciji i oni gore kažu: "Pa, dobro, nećemo mi ovdje požara, jer ovo je sve išlo ka smirivanju požara. Smirivanje požara ovdje ide na očuvanje Bosne i Hercegovine i na onemogućavanje njene podjele. Podjela se može izvršiti jedino u slučaju haosa i oni neće do zadnjeg trenutka dignuti ruke od toga. To pokazuje i ovaj sutrašnji sastanak. Ide se još ponovo na to, nije to svršena stvar. Nek' kaže Amerika šta hoće, nek' kaže Europa šta hoće, oni će imati, na koncu, da prihvate faktičko stanje, podjela", upozorio je, dodajući da se pripremaju optužbe "da muslimani hoće da stvore muslimansku državu ovdje, bit će štampani neki leci, već se na hiljade štampa. U njima se neke moje izjave tamo stavljaju, iz Deklaracije, o muslimanskom poretku itd. Jednom riječju, nemojte odveć suviše težine davati izjavama podrške. One su jako dobra stvar, znate, potrebne su nam, ali nisu dovoljna stvar."

Bez Hrvata nema većine

Prema njegovom tumačenju, za međunarodno priznanje BiH je od ključne važnosti da se osigura stabilnost: "Ako mi ne uspijemo zadržati neku vrstu stabilnosti, neku mjeru stabilnosti u Bosni i Hercegovini, mi nećemo uspjeti da dobijemo priznanje i nezavisnost. A u ovih sedam dana stvar se rješava na referendumu, ako uspješno prođe, dobili smo ga najvjerovatnije, samo pod uvjetom da ne dođe do haosa. Haotičnu državu niko neće prihvatiti. Reći će riješite vaše probleme unutra. Ovi pokušavaju baš na tu kartu da igraju", upozorio je Izetbegović. Svoje zalaganje za stabilnost, red i zakon Izetbegović je objasnio kao razuman izbor slabije strane: "U takvoj situaciji, kad je haos, haos odgovara jačem. Kad se pogase, ono što se kaže, svjetla u krčmi, onda je najveći u prednosti. Oni slabiji će dobiti batine. Nama odgovara nekakav red i zakon u toj Bosni i Hercegovini, neka kontrola, da gore svjetla, da neki nadzor postoji.

Nama ne odgovara stanje haosa. Stanje haosa odgovara onome koji je jači. Mi nismo jača strana, fizički i tehnički u oružanom smislu. Nismo jača strana! Mi imamo možda nešto jači moral da se održimo i to je dobra stvar; da u narodu ima spremnosti da se bori", rekao je IzeI tbegović, dodajući da uz one koji traže oštriji kurs ima i onih koji su protiv rata.

Izetbegović je tražio da čuje prijedloge, ali je upozorio aktiviste SDA da moraju voditi računa o tome kako provesti takve prijedloge. Izetbegović je objasnio da uspjeh referenduma ovisi od izlaska Hrvata na glasovanje: "Imajte na umu jednu stvar: da sve to mora ići pred ovu Skupštinu. U Skupštini morate imati pristanak HDZa na svako rješenje, inače nemate većinu. Mjerite taj prijedlog, što kažu, dva puta dva je četiri. Mi smo neki dan referendum jedva izgurali. Mi smo imali tamo onu čistu formulu, jeste li za nezavisnost Bosne i Hercegovine. Odugovlačenje je bilo ne samo zbog odbijanja Srba već, mogu vam reći, i zbog HDZa.

Oni su nam uzeli daljnja tri četiri sata raspravljanja, nisu htjeli da izađu na referendum. Onda su oni preformulirali, pa su stvorili ovo pitanje, pa su otišli u Livno, pa su pobili vlastito mišljenje, nisu se složili sa samim sobom, pa su ubacili, ako se sjećate, one kantone", objasnio je Izetbegović.

Prema njegovom tumačenju, Hrvati su pristali na referendum jer su očekivali stvaranje etničkih regija unutar BiH kao nezavisne države: "Mislim da smo ovim sada gore, ovim uvjetnim pristankom (u Lisabonu; op. aut.), mislim da smo hrvatski element dobili za referendum. Oni hoće sad da glasaju jer se nadaju da će u toj Bosni i Hercegovini dobiti nekakvu suverenost, nekakva nacionalna priznanja, nekakve regije, itd. jer je to dio ove suglasnosti.

A ta suglasnost (u Lisabonu; op. aut.) se sastojala iz tri točke. Prva točka, Bosna i Hercegovina ostaje, garantira se opstanak u nepromijenjenim povijesnim i sadašnjim granicama. Druga točka da će se transformirati Bosna stvarajući regije, uzimajući kao osnov etnički sastav stanovništva, na etničkoj osnovi, kako se kaže. I treća točka da će se sve ovo provoditi i sve dalje provoditi uz prisustvo i garancije Europske zajednice", rekao je Izetbegović.

Prema njegovom tadašnjem tumačenju, stajališta bošnjačkih političara su da "prva i treća točka nisu sporne, druga jest. Druga je ona koja izaziva kontroverze i razmišljanja bi li to trebalo ovako ili onako". Ta druga točka lisabonske izjave, koja govori o etničkoj (konfederalizaciji BiH, ostala je predmetom sporova bošnjačkih, srpskih i hrvatskih političara sve do danas. Referendum jeste donio nezavisnost i međunarodno priznanje, ali stabilnosti u BiH nema bez međusobnog unutarnjeg dogovora o ustavnom uređenju BiH."