Sve manje šansi da Sarajevo bude multietično

Prijedlog zakona se bazira na odluci Ustavnog suda od prije 10 godina o ravnopravnosti naroda na svim područjima BiH, kao i princip nediskriminacije utvrđen u Ustavu BiH. Ovim zakonskim prijedlogom tijela uprave na svim razinama vlasti u BiH dužna su do kraja ove godine osigurati proporcionalnu zastupljenost među svojim zaposlenima na rukovodećim dužnostima u postotku od najmanje 50 posto u odnosu na postotak zastupljenosti prema popisu stanovništva iz 1991., a do kraja 2011. Taj cilj treba postići i kada su u pitanju ostali zaposleni, s tim da se rokovi mogu i produžiti. “Ovo je prilika da se i Sarajevo prestane zvati muslimanskim gradom”, istaknuo je Izetbegović.

Represivan zakon

Zastupnici iz RS-a su se usprotivili donošenju ovakvog zakona jer je, prema njihovom mišljenju, diskriminacijski i represivan. “Mi smatramo da je zapošljavanje bez natječaja, kako predviđa prijedlog zakona, potpuno neprihvatljivo. To bi neke ljude dovelo u povlašteni položaj, a neke u položaj represije”, istaknula je zastupnica SNSD-a Milica Marković. Ona je kazala da je također neprihvatljivo da se ljudima nameće da se iz svog mjesta boravka premještaju u druga mjesta radi etničke proporcionalnosti. Izetbegović je kazao da se ljudi ne bi vraćali na silu nego dobrovoljno uz stimulaciju. Zastupnik DNZ-a Rifet Dolić je kazao da ne vidi potrebu za usvajanje ovog zakona jer svi ustavi u BiH, kao i Konvencija o ljudskim pravima, jasno definiraju da mora postojati ravnopravnost naroda.  

Dobra volja

Zastupnici stranaka s hrvatskim predznakom su poduprli ovaj prijedlog zakona jer, kako je kazao zastupnik HDZ-a 1990. Martin Raguž, zakon pokazuje dobru volju da se stvari poprave. Apsolutno se složio da bi zakon trebao biti proveden prema popisu stanovništva iz 1991., jer je neprihvatljivo da se prihvati legalizacija postojećeg stanja. Diskusija po pitanju prijedloga ovog zakona je otišla na prisjećanje ratnih i poratnih godina. Na to je reagirao dopredsjedatelj Zastupničkog doma iz HDZ-a BiH Niko Lozančić, koji je kazao da ga je sramota što sjedi u tom domu. U tom zakonu se traži da se etnički balans u BiH vrati na razinu iz 1991. u procesu zapošljavanja, a SDA je prije nepunih mjesec dana oborio zakon o popisu stanovništva zbog toga što se traži da se popiše nacionalna, jezična i vjerska pripadnost.

Piše: Mirela Zrno