Sve manje državljana BiH u dijaspori glasa na izborima

...spada među države s najbrojnijim iseljeništvom u svijetu u odnosu na ukupan broj stanovnika.

Unatoč toj činjenici, od prvih poslijeratnih izbora 1996. godine, konstantno opada broj registriranih glasača iz dijaspore, bez obzira radi li se o općim ili lokalnim izborima.

Za učešće na izborima 1996. godine bilo je registrirano 458.000 građana u iseljeništvu, a već na izborima 2000. godine taj broj je bio prepolovljen. Za glasanje 2012. godine na lokalnim izborima u BiH, prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, registriralo se tek 38 tisuća građana koji žive u inozemstvu.

Sve je manji broj ljudi iz bh. dijaspore spremnih glasati na izborima u BiH. To se odražava i na etničku strukturu entitetskih, županijskih, gradskih i općinskih skupština. To je posebno vidljivo na području Republike Srpske, jer je s prostora koji danas u pravnom okviru čini taj bh. entitet, u raseljeništvu blizu milijun njenih građana, Bošnjaka i Hrvata izbjeglih i protjeranih tijekom minulog rata.

Izborni prag za odbornička mjesta u skupštinama općina i gradova u međuvremenu je povećavan, pa tako u Republici Srpskoj više od osam godina u ogromnom broju lokalnih parlamenata nema predstavnika Bošnjaka i Hrvata ili je njihov broj drastično smanjen.

Primjeri za to su dvije najveće izborne jedinice u Republici Srpskoj, Banja Luka i Prijedor. Nakon prvih lokalnih izbora, održanih 1997. godine, broj povratnika Bošnjaka i Hrvata mjerio se promilima, ali su u Banja Luci bošnjačke i hrvatske stranke imale 13 odborničkih mjesta, da bi u posljednjih osam godina ostale bez ijednog. I u Prijedoru se bilježi konstantan pad broja bošnjačkih i hrvatskih odborničkih mjesta, pa su tako od 24 zastupnika koliko su imale 1997. godine, na prošlim lokalnim izborima sve bošnjačke stranke uspjele osvojiti svega sedam mjesta u lokalnom parlamentu.

Na kongresu Svjetskog saveza dijaspore BiH, održanom lipnju ove godine u Sarajevu, bilo je riječi i o potrebi veće animacije građana za registraciju za ovogodišnje lokalne izbore. Savez je u završnom dokumentu pozvao svoje članove da „vrše agitaciju među građanima kako bi se odazvali na izbore".

Aktivista Svjetskog saveza dijaspore BiH i predstavnik Udruženja Banjalučana Švedske, Mirsad Filipović, izjavio je za agenciju Anadolija da problem predstavlja kompliciran izborni proces, te odredbe Izbornog zakona BiH koje nalažu da se svi koji su žive izvan BiH moraju za svake izbore ponovo registrirati. To odbija veliki broj građana da glasaju, kazao je Filipović.

Član predsjedništva Stranke za BiH Muharem Murselović izjavio je za agenciju Anadolija da, osim komplikovanog biračkog prava i ograničenog vremena za registraciju pred svake izbore, ima još niz faktora koji su utjecali na rapidan pad broja glasača u dijaspori.

"Ljudi su se u inozemstvu snašli, etablirali i sve manje osjećaju važnost da ovdje glasaju. Mladi koji su u međuvremenu stasali u Švedskoj, Danskoj, Americi nezainteresirani su i gube vezu s BiH. Možda bi odaziv za glasanje bio veći da se izbori održavaju tijekom ljeta kada naši ljude dolaze ovamo", ocijenio je Murselović.

Naveo je podatak da je u Prijedoru 26 tisuća Bošnjaka izvadilo osobne dokumente, ali da na izbore izlazi oko pet tisuća onih koji su nastanjeni u tom gradu i manje od dvije tisuće izbjeglih Prijedorčana.

"Tu je i problem ukidanja takozvanog obrasca P2 koji je raseljenim omogućavao glasanje za općinu u kojoj su živjeli 1990. godine , pa nije čudo što se biračko tijelo osipa", dodao je Murselović.

Za ove izbore sve su šanse da se dijaspora više animira propuštene. Murselović je poručio onima koji ne žele potpuni gubitak bh. dijaspore za izborne cikluse u zemlji, da pokrenu izmjene Izbornog zakona i osmisle strategiju kako da BiH ne ostane bez preko milijun svojih građana rasutih po svijetu.