Stotine tisuća nezaposlenih uopće ne traži posao

posao, krediti, posao, posao, nezaposlenost, posao, karijera, posao, FBIH, posao, posao, nezaposlenost, studenti, poslodavci, posao, nezaposlenost, posao, posao, karijera, nezaposlenost, posao, FZZ, grčka, nezaposlenost, Livno, posao, Livno, posao, radnici, praznici, blagdani, neradni dan, posao, učenici, studenti, nezaposlenost, posao, nezaposlenost, posao, BIH, oglas, štela za posao, posao, posao, nezaposlenost, posao, zapošljavanje, nezaposlenost, posao, posao, biro, BIH, nezaposlenost, Mladen Bošković, nezaposlenost, posao, BIH, omladina, posao, Rama, prozor/rama, nezaposlenost, posao, posao, nezaposlenost, poduzetnik, javna poduzeća, posao, zapošljavanje, mostarski crnjaci, zanimanja, popis, nezaposlenost, posao, razgovor za posao, posao u inozemstvu, nezaposlenost, HNŽ, zavod za zapošljavanje, posao, inžinjeri, Hrvati, posao, želje, Njemačka, priča, gastabajter, demant, Fra Zvonko Tolić, posao, nezaposlenost, posao iz snova, posao, BIH, dijaspora, odlazak, odlazak na rad u inozemstvo, odl

Popis stanovništva obavljen je u listopadu 2013. godine, ali konačni rezultati još nisu objavljeni i ne zna se kada će jer se državna i entitetske agencije za statistiku ne mogu dogovoriti o metodologiji. Prema podacima za prošlu godinu državne Agencije za statistiku stopa zaposlenosti u BiH iznosi 31,7, a stopa nezaposlenosti 27,5 posto, piše Dnevni list.

Godišnja anketa

Ekonomski institut iz Sarajeva u svojoj studiji „Dijagnoza tržišta rada u BiH", rađenoj za vlade Federacije i Republike Srpske i za Svjetsku banku, upozorava da se uglavnom priča o nezaposlenosti s administrativnog stanovišta tako da se u odnos stavljaju registrirani nezaposleni kojih je 542.253  s 1,249.813 zaposlenih.
Kako se uopće došlo do ovih brojki? One dolaze iz rezultata anketa koje se jednom godišnje rade na bazi anketiranja 30.000 osoba kako bi se utvrdio broj nezaposlenih. Baš zbog toga te podatke treba uzimati s rezervom - sumnjivi su jer anketirana osoba može biti administrativno registrirana kao nezaposlena, a  da je stvarno zaposlena.
Postoji i druga metodologija, ona Međunarodne organizacije rada (ILO). Njenom primjenom, dolazi se do podatka koji u svojoj studiji navodi Ekonomski institut iz Sarajeva - u travnju ove godine u BiH je bilo realno zaposleno 822.000 osoba. Stvarno nezaposlenih u tom mjesecu bilo je 311.000 osoba.
Posebnu pažnju izaziva jedan drugi podatak iz te studije, a odnosi se na neaktivne radno sposobne osobe, a o čemu se u javnosti iz raznoraznih razloga, jako malo ili nikako govori. U tu kategoriju spadaju  stanovnici starosti od 15 do 65 godina. Istraživanja pokazuju da u BiH ima ukupno 1.465.000 radno sposobnih stanovnika koji su nezaposleni ili su, zanimljivo je potpuno neaktivni u traženju posla! Po tome je BiH na dnu svjetske liste.

Što bi pokazala revizija

Računa se da od tih 1,465.000 ljudi,  dio njih nisu administrativno registrirani kao nezaposleni, a dio se prijavio na zavode za zapošljavanje uglavnom da bi sebi osigurali zdravstvenu zaštitu. Od ukupnog broja,  njih više od 40 posto uopće nije zainteresirano da nađe posao i da radi! Zbog toga se i smatra da bi ozbiljna i nezavisna revizija utvrdila da se  bar trećina prijavljenih u zavodima za zapošljavanje u oba entiteta mora izbrisati iz evidencije nezaposlenih!
Jasno, u BiH je jako teško naći posao pa je teško i precizno utvrditi tko je neaktivan u traženju zaposlenja, a tko aktivan u smislu da svakodnevno obilazi tvrtke i traži sebi radno mjesto, makar i privremeno. Bez obzira na to, činjenica je da se preko zavoda za zapošljavanje teško može doći do zaposlenja, ali i da ogroman broj radno sposobnih osoba koje nisu zaposlene odbijaju poslove, čak ne prihvaćaju ni one sezonske koji donose pristojnu zaradu. Inače, najviše neaktivnih osoba u traženju posla nalazi se u ruralnim područjima, ali se oni najčešće bave poljoprivrednom proizvodnjom.
Od svih država članica Europske unije, najveću stopu nezaposlenosti imaju Grčka, Hrvatska, Španjolska, Italija, Mađarska, Bugarska, Rumunjska i Slovačka. Da bi BiH samo stigla te države, odmah bi morala otvoriti 300.000 radnih mjesta. Plan i cilj Europske unije je da do 2020. godine sve njene članice podignu stopu zaposlenosti na 75 posto.