Što donose nove izmjene Zakona o radu

Njemačka, BIH, posao, zakon o radu
Ovim se izmjenama, kazao je ministar, kvalitetnije uređuje oblast kolektivnog pregovaranja, onemogućuju razne zlouporabe te suzbija siva ekonomija, piše Dnevni avaz.

Povoljnije pravo

Jedna od njih, ističe ministar, jeste pooštravanje kazni, tako da, ukoliko poslodavac ne prijavi zaposlenog radnika u zakonskom roku, treba platiti kaznu od 1.000 do 3.000 KM, a ako mu se to ponovi, onda mora platiti kaznu od čak 5.000 do 10.000 KM.

- Preciznije smo regulirali primjenu povoljnijeg prava, pa se akcent stavlja na važnost Zakona o radu riječima "ako ovim zakonom nije drugačije uređeno". Svakako, propisano je i da Vlada utvrđuje najnižu minimalnu satnicu nakon konsultacija s ESV-om, u skladu s indeksom potrošačkih cijena - kazao je Drljača.

Dalje navodi da je u izmjenama ovog zakona propisana jasnija definicija radnog učinka koji je sastavni dio plaće te obveza poslodavca da radnika prijavi onog dana kada je počeo raditi.

Rasteretiti sudove

- Izmjenama smo pokušali rasteretiti sudove od tužbi pa smo dali mogućnost radniku i poslodavcu da se, ako je radniku poslodavac ugrozio pravo, dogovore u roku do 30 dana prije nego što se pokrene tužba - kaže Drljača.

Također, izmjenama Zakona o radu, naveo je on, istaknuto je i da je u procesu kolektivnog pregovaranja i Vlada FBiH sudionik jer je najveći poslodavac.

Ojačana uloga federalne inspekcije

Drljača nam je otkrio i da će Federalna uprava za inspekcijske poslove (FUZIP) imati znatno jaču ulogu u suzbijanju sive ekonomije.

- Ojačali smo ulogu FUZIP-a, odnosno da inspektori obavljaju neposredan inspekcijski nadzor u poduzećima i ustanovama od interesa za FBiH - istaknuo je ministar Drljača.