Srbija se ispričala za zločine u Srebrenici

Srbijanski parlament u srijedu rano ujutro usvojio je Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici i njome izrazio sućut i ispriku obiteljima žrtava.

Deklaracija je usvojena sa 127 glasova od ukupno 250 zastupnika u srbijanskom parlamentu. Protiv je bio 21 zastupnik, a ostali su napustili dvoranu.

Deklaraciju su poduprli zastupnički klubovi "Za europsku Srbiju" Borisa Tadića, G17 plus, Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija (SPS-JS), Partija ujedinjenih penzionera Srbije (PUPS) i zastupnici manjina.

"Poduzimamo civiliziran korak politički odgovornog naroda, temeljen na sudskoj presudi, za ratni zločin u Srebrenici", rekao je Branko Ružić, član čelništva SPS-a, negdašnje stranke Slobodana Miloševića.

Protiv su bili Demokratska stranka Srbije (DSS) i Nova Srbija. Zastupnici Srpske napredne stranke (SNS) Tomislava Nikolića napustili su dvoranu prije glasovanja, a zastupnici Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja i Liberalno demokratske partije (LDP) Čede Jovanovića nisu pristupili glasovanju.

U dokumentu se navodi da Skupština Srbije najoštrije osuđuje zločin izvršen nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice u srpnju 1995. godine, kako je to utvrđeno presudom Međunarodnog suda pravde (ICJ).

Također se izražava sućut i isprika obiteljima žrtava zbog toga što nije učinjeno sve da ta tragedija bude spriječena te dodaje kako Skupština Srbije pruža potporu radu državnih organa zaduženih za procesuiranje ratnih zločina te uspješno okončanje suradnje s haškim tribunalom, u čemu naročitu važnost ima otkrivanje i uhićenje Ratka Mladića.

U Deklaraciji se naglašava kako srbijanski parlament očekuje da i druge države bivše Jugoslavije na isti način osude zločine počinjene nad Srbima te da izraze vlastitu "sućut i ispriku obiteljima srpskih žrtava".

Srbijanski parlament u dokumentu je osudio i sve društvene i političke procese i pojave koji su doveli do stvaranja svijesti da se ostvarenje nacionalnih ciljeva može postići uporabom oružane sile i fizičkim nasiljem nad pripadnicima drugih naroda i religija.

Sve nekada sukobljene strane u Bosni i Hercegovini, kao i druge države bivše Jugoslavije pozvane su da nastave proces pomirenja i jačanja uvjeta za zajednički život, utemeljen na ravnopravnosti naroda i punom poštovanju ljudskih i manjinskih prava i sloboda, kako se učinjeni zločini više nikada ne bi bi ponovili.

hina