Slijede otpuštanja, revizija boračkih primanja i prodaja telekoma

05.06.2016

Predstavnici državne i entitetske vlasti sa izaslanstvom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) dogovorili su dugo očekivani trogodišnji kreditni aranžman od 550 milijuna eura.

Usuglašeno je i Pismo namjere Fiskalnog vijeća BiH sa predstavnicima MMF-a u kojem stoji sve što vlasti u BiH moraju uraditi da bi dobile novac, no ono nije prezentirano javnosti.
Odbor izvršnih direktora MMF-a u srpnju treba odobriti kreditni aranžman, a novac bi po onome što je dogovarano, trebao biti operativan na jesen. Radi se o kreditu s kamatom od 1,05 posto, grace razdobljem od četiri i pol godine i otplatnim razdobljem od deset godina.
Premijeri, ministri financija i politički lideri ne žele otkrivati detalje Pisma namjere, ali svi navode da se radi o aranžmanu koji podrazumijeva sveobuhvatne reforme.

Mjere

Rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Francisco Parodi izjavio je za "Glas Srpske" da u okviru novog aranžmana nisu dogovarani proračunski rezovi, već su se umjesto toga suglasili o ograničavanju potrošnje na plaće i naknade zaposlenih u javnom sektoru i postepenom smanjenju velikog broja zaposlenih u javnom sektoru.
"Program ima tri cilja, a vlasti su preuzele konkretne obveze koje je potrebno ispuniti tijekom trogodišnjeg programa", kaže Parodi.
Prvi cilj je unapređenje poslovnog okruženja. On otkriva da su u okviru toga predviđene mjere za unapređenje funkcioniranja tržišta rada i postepeno smanjenje opterećenja na rad, ponovno pokretanje procesa privatizacije i restrukturiranja poduzeća u državnom vlasništvu u FBiH i usuglašavanje propisa i poreznih zakona između entiteta.
Drugi cilj se odnosi na fiskalnu oblast gdje vlasti imaju za cilj smanjiti javni dug kroz postepenu fiskalnu konsolidaciju uz istovremeno smanjenje veličine administracije i unapređenje kvaliteta vladine potrošnje. "Da bi bili ostvareni ovi ciljevi, program sadrži konkretne mjere kako bi bio osiguran postepeni prelazak na niži nivo izdvajanja za plaće i manji broj zaposlenih u javnom sektoru i unaprijeđena naplata prihoda putem bolje suradnje između poreskih uprava. Istovremeno je neophodno usmjeriti više novca za investicije u infrastrukturu i bolje raspodijeliti socijalna davanja ugroženim kategorijama, što uključuje i reformu mirovinskog sistema u FBiH, jačanje kontrole nad nižim nivoima vlasti, vanproračunskim fondovima i poduzećima u državnom vlasništvu", ističe Parodi.
Treći cilj se odnosi na financijski sektor gdje je imperativ očuvati njegovu stabilnost i oživjeti rast kreditiranja.

Vlasti su se obavezale, dodaje Parodi, da će očuvati aranžman valutnog odbora kao uporište politikama i zaštititi nezavisnost Centralne banke BiH, izraditi sveobuhvatne strategije za rješavanje rizika u bankama i jačanje operacija i nadzora nad entitetskim razvojnim bankama, usvojiti zakone koji će modernizirati bankarske propise, ojačati suradnju između agencija iz financijskog sektora i rješavati problem visokog nivoa nekvalitetnih kredita.

Uvjeti

U međuvremenu u javnost je procurilo i dio Pisma namjere u kojem stoji da će Vlada Federacije BiH u konsultacijama s grupom Svjetske banke i EBRD-om završiti financijsku i operativnu temeljitu procjenu vrijednosti za BH Telecom i HT Mostar do kraja listopada 2016. te da će se do kraja 2017. pristupiti prodaji svih preostalih udjela u ovim poduzećima.
"Do kraja prosinca 2016. vlade dvaju entiteta će uz pomoć Svjetske banke usvojiti planove restrukturiranja Željeznica u RS-u i FBiH, a Vlada Federacije BiH usvojit će i plan restrukturiranja komunalnih poduzeća u sektoru električne energije i plina", stoji u dokumentu koji je došao i do ruku pojedinih zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH, a čiju autentičnost ni Vijeće ministara BiH, a ni Vlada FBiH i Vlada RS-a ne žele potvrditi.
Privatizacija javnih poduzeća svrstana je u strukturalnu odrednicu što zapravo znači da neće bit uplate daljih sredstava sve dok se privatizacija ne izvrši. U tom kontekstu prodaja BH Telecoma i HT Mostara nije za prvu tranšu novca, ali jeste za sve ostale.

Drugi dio odnosi se na socijalna davanja i u njemu stoji da će Parlament FBiH u srpnju 2016. usvojiti Zakon o jedinstvenom registru korisnika gotovinskih naknada na koje se ne uplaćuju doprinosi, koji omogućava da centralizirana baza podataka korisnika socijalnih transfera postane operativna do kraja rujna 2016. godine.
"Pored toga, kako bi se spriječila zloupotreba sistema boračkih davanja, ubrzat će se revizija korisnika mirovina ostvarenih pod povoljnijim uvjetima u FBiH. Prva faza revizije s ciljem provjere podobnosti postojećih korisnika za sve kategorije korisnika boračkih prava, uključujući i mirovine ostvarene pod povoljnijim uvjetima, bit će završena do kraja rujna 2016. godine, a sve faze revizije bit će završene do kraja ožujka 2017. godine. Suzdržat ćemo se od izmjena i dopuna zakona koji regulira boračka davanja bez konsultacija s osobljem Svjetske banke i MMF-a", stoji u dokumentu.
U trećem dijelu koji se odnosi na financijski sektor piše da vlasti neće poduzeti nikakve radnje koje ugrožavaju financijsku stabilnost, uključujući i nametanje obaveza konverzije "bilo kojih zajmova u stranoj valutu u domaću valutu".

Prodati sve

Prodaja državnog vlasništva u BH Telecomu i HT Mostar i nije iznenađenje - federalni premijer Fadil Novalić to je najavio. Nedavno je izjavio da Vlada razmišlja o prodaji djelomičnog ili potpunog svog udjela u vlasništvu telekom operatera, ali prije konačne odluke neophodna je precizna njihovog analiza poslovanja i budućnosti. Premijer je nagovijestio da će se novac od prodaje utrošiti u probijanje tunela Prenj i Vranduk.
Kako stvari stoje od prodaje jednog dijela vlasništva nema ništa zbog kredita od MMF-a - do kraja 2017. Vlada mora prodati kompletan svoj udio. Neslužbeno saznajemo da je jedna inozemna tvrtka već angažirana da uradi analizu rada i poslovanja BH Telecoma i HT Mostar. Ne treba zaboraviti i da je Reformskom agendom 2016. precizirana kao godina za pripremu prodaje te dvije tvrtke.
Državno vlasništvo u BH Telecomu iznosi 90 posto, a ostatak pripada malim dioničarima. U HT Mostar Vlada je vlasnik 50,1 posto, HT Zagreb 39, 1, a HP Zagreb 5,2 posto.

dnevni list

Tagovi: BIH MMF prodaja uvjeti
loading...