S dopisnim glasovima iz inozemstva, Hrvate nitko ne može izbaciti iz vlasti u BiH

bh. hrvati, Hrvati u BIH, koalicija, Hrvati u BIH, Hrvati u BIH, pozicija, BIH, Hrvati u BIH, broj, peticija, Hrvati u BIH, Haag, Hrvati u BIH, broj, biskupska konferencija, Dayton, Politika, Hrvati, Hrvati u BIH, BIH, Hrvati u BIH, popis, Udruge proizašle iz Domovinsko rata, Hrvati u BIH, Herceg Bosna, odgovor, kordinacija udruga, novinar, ŽZH, neradni dan, kordinacija udruga, Hrvati u BIH, Hrvati u BIH, Zlatko Lagumdžija, BIH, Udruge proizašle iz Domovinsko rata 1990, istraživanje, Hrvati u BIH, Sveučilište Mostar, Hrvati u BIH, popis, Udruge proizašle iz Domovinsko rata 1990, priopćenje, Hrvati u BIH, Federacija BIH, Hrvati u BIH, Hrvati u BIH, ravnopravnost, Hrvati u BIH, broj, katolici, BIH, HSP HB, čestitka, Herceg Bosna, županije, ujedinjenje, Hrvati u BIH, izbori, BIH, Hrvati u BIH, Treći entitet, Hrvati u BIH, Hrvatska zemlja, Hrvati u BIH, izbori, poziv, branitelji, Hrvati u BIH, Europska unija, Hrvati u BIH, Hercegovci, Hrvatska zemlja, BIH, Hrvati u BIH, iseljavanje, BIH, Hrvati u BIH,
...mogli bi dobiti još najmanje četvoricu zastupnika, što bi Hrvate pozicioniralo kao iznimno važnu kariku vlasti. Upravo sada traje jedna kampanja da se potakne ta mogućnost kako bi se što više ljudi motiviralo na glasovanje na izborima.

Aktualni ministar za izbjeglice i raseljene osobe iz Republike Srpske Davor Čordaš vjerojatno je najbolji primjer koliko se s glasovima prognanih Hrvata može osigurati mogućnost sudjelovanja u vlasti ovoga entiteta.

Ranija iskustva

- S obzirom na to da je više od 230.000 Hrvata po popisu iz 1991., u odnosu na aktualne podatke iz 2013. godine, izvan Bosne i Hercegovine, to sigurno ukazuje na značaj koliko ljudi ima pravo glasa, a ne ostvaruje ga - rekao je Čordaš. Po njegovim riječima, podjednako je važno da se motiviraju izbjeglice iz Republike Srpske, ali i Federacije BiH da glasuju na izborima.

- Kada je u pitanju Republika Srpska, u ovome entitetu ostalo je svega 15-ak tisuća Hrvata što ukazuje da 90 - 95% ljudi gubi pravo glasovati ako to ne učine dopisnim putem. U Federaciji BiH za vrijeme rata prognan je jednak broj Hrvata što se često zaboravlja. Dakle, potencijal je veliki - dodao je Čordaš.

Kako se doznaje, uz političke predstavnike Hrvata, oko mobiliziranja hrvatske dijaspore angažirane su i vlasti Hrvatske, Crkve, a na ovim izborima značajna potpora očekuje se i od Udruge bosanskih Hrvata "Prstena". Zato će sljedećih mjesec dana biti presudno da bi se što više ljudi najprije prijavilo da bi mogli glasovati na izborima zakazanim za 7. listopada ove godine. Naime, birači koji namjeravaju iskoristiti svoje građansko pravo i ne nalaze se u BiH trebaju se prijaviti Središnjem izbornom povjerenstvu najkasnije do 24. srpnja.

Važeći dokumenti

Ta prijava može se podnijeti već od raspisivanja izbora. Do sada je zaprimljeno 2548 prijava za glasovanje izvan zemlje. Prema odredbama zakona, pravo glasa imaju izbjeglice iz BiH i osobe koje privremeno žive u inozemstvu, a državljani su BiH. Uvjet je da imaju navršenih 18 godina, odnosno da će do dana održavanja izbora navršiti 18 godina te imaju prijavljeno prebivalište u BiH. Ako se osoba prvi put prijavljuje za glasovanje izvan BiH potrebno je dostaviti dokumentaciju.

Osobe koje privremeno borave izvan BiH trebaju dostaviti popunjen i svojeručno potpisan obrazac prijave tzv. PRP-1 i presliku jednog važećeg dokumenta kako bi dokazali identitet. To podrazumijeva presliku osobne ili putovnice te vozačke isprave.

U slučaju, pak, da je osoba upisana u Središnji birački popis za glasovanje izvan BiH na prethodnim izborima, SIP će dostaviti obrazac prijave na ranije navedenu adresu. Obrazac prijave PRP-2 potrebno je popuniti, potpisati i dostaviti SIP-u te uz njega priložiti presliku jednog od važećih identifikacijskih dokumenata. Obrazac za prijave za državljane, koji se prijavljuju za glasovanje izvan BiH, može se dobiti preko internet-stranice SIP-a (www.izbori.ba), Ministarstva vanjskih poslova BiH i diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH.

vecernji list