Razdor zbog popisa u BiH. Bošnjaci prevlast temelje na iseljenima

popis stanovništva, Mostar, popis stanovništva, oprez, popis stanovništva, otkaz, pijanstvo, franjevci, apel, popis stanovništva, popis, Mostar, popis stanovništva, nepravilnosti popisa, kontejner, popisni materijal, popis stanovništva, Hrvati u BIH, neprailnosti, popis, BIH, procjena, popis, Hercegovina, Hrvati u BIH, BIH, popis, neslužbeni rezultati, BIH, pik, oglas, popis stanovništva, zarada, popis stanovništva, isplata, popis stanovništva, bh. hrvati, etničko čišćenje, popis, BIH, rezultati, popis, županije, FBIH, krađa, popis, popis stanovništva, popis stanovništva, poništavanje, objava, službena objava, BIH, popis stanovništva, popis stanovništva, popis stanovništva, popis, BIH, popis, BIH, popis stanovništva
I to sve stiže u trenutku kada BiH treba dobiti status kandidata za članstvo u EU. Koristi se svaka prigoda za diskreditiranje suparnika. Srbi, Hrvati, Bošnjaci, ostali - svi su protiv svih, piše Večernji list BiH.

Dva naroda nadglasavaju treći (već viđeno u nedavnoj prošlosti). Očekivalo se kako će predsjednički summit "Brdo - Brijuni", koji je održan protekloga vikenda u Sarajevu, pomoći izgradnji povjerenja među državama u regiji, ali i među narodima unutar BiH. Osobito što je na sastanku bilo "konstruktivno ozračje". Međutim, još iz sarajevske zračne luke nisu ni poletjeli zrakoplovi s predsjednicima država iz jugoistočne Europe, a bošnjački i srpski član Predsjedništva BiH žestoko su se posvađali. Izetbegović je teško optužio Srbe za stradanja Hrvata i Bošnjaka u ratnoj Banjoj Luci, što je razljutilo i do sada uvijek odmjerenog Ivanića.

Srbe je proteklih dana razbjesnilo nekoliko događaja. Vjerski poglavari biskup Komarica i reis Kavazović su ih optužili za genocid. Bošnjaci i Hrvati nadglasali su Srbe zbog objave popisa stanovništva u koji bi se u nacionalne skupine uvrstili i nerezidentni (oni koji tu ne stanuju desetljećima). Takvih je oko 200 tisuća i uglavnom su Bošnjaci. Zahvaljujući njima, broj Bošnjaka bi u konačnim rezultatima popisa mogao premašiti 50 posto (Srba je 30, a Hrvata oko 15 posto). Takvim omjerom bošnjačka politika sanja krenuti u ustavne promjene kojima bi se izborila za većinsku "građansku", unitarnu, odnosno bošnjačku državu kojom bi vladala.

Hrvati, a osobito Srbi, to nikada neće dopustiti. Ne dopušta to ni Ustav BiH, koji konstitutivnost ne veže uz brojku. Upravo je Ivanić jučer u intervjuu za bh. Večernji list upozorio kako, tko god računa da će temeljem svoje brojnosti imati veća prava, vodi BiH u raspad. Političke elite u BiH igraju se vatrom svaki put kada se žestokom retorikom dodvoravaju "svojima". Sve je manje onih koji se usude biti objektivni. Posvađano društvo tone u prošlost. Sadašnji političari potrošili su sve kredite povjerenja dobronamjernih. Jedina im je referenca nacionalizam. Svijet, ako ne želi nove sukobe, mora BiH staviti na listu prioriteta.

Lideri summita "Brdo - Brijuni" očito nisu dovoljna međunarodna potpora u rješavanju bh. enigme. To prije što su i zemlje okruženja dio bh. problema. Međunarodna zajednica mora BiH hitno iz međunacionalnih sukoba skrenuti na euroatlantski kolosijek. Time će riješiti gorući balkanski, a potencijalno i europski problem. Novo sigurnosno i političko žarište zadnje je što Europi treba u trenutku kada i sama prolazi kroz ozbiljnu krizu.

I njima su sada, kao i BiH problem izbjeglice. Iako su pobjegli od rata, opet se s njima ratuje. Čak i u brojkama.