Prlić, Stojić, Praljak, Petković, Ćorić i Pušić dokazuju da nisu krivi ni oni ni hrvatski narod

Pred Žalbenim vijećem Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu danas započinje sedmodnevna rasprava...

...o žalbama koje su na prvostupanjsku presudu podnijela šestorica bh. Hrvata osuđenih za ratne zločine u BiH i o žalbi Tužiteljstva.

Što je tražila Hrvatska?

Haaški je sud šestoricu bh. Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata. Bivši predsjednik Vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedajućeg suca Jeana Claudea Antonettija, tada zaključilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993. - ‘94. godine bio međunarodni sukob te da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom Herceg Bosne, za koje su se teretili optuženi, počinjena u okviru udruženog zločinačkog pothvata u kojem je sudjelovao i dio političkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana. Prema zaključcima presude, cilj toga udruženog zločinačkog pothvata bio je uspostava hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovno ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom.

Obrane šestorice Hrvata u žalbama su tražile da se zbog pogrešnih zaključaka u presudi o postojanju udruženog zločinačkog pothvata, te o sudjelovanju "šestorke" u tom pothvatu, njihovi branjenici oslobode ili da se predmet vrati na ponovno suđenje. Alternativno, tražili su značajno smanjenje izrečenih kazni. Haaško tužiteljstvo u žalbi na prvostupanjsku presudu zatražilo je da ih se proglasi krivima i po drugim oblicima odgovornosti po kojima je to propustilo učiniti Raspravno vijeće te da se izreknu "značajno veće" zatvorske kazne. Tužiteljstvo je poručilo da je Raspravno vijeće počinilo pravnu pogrešku izricanjem "očigledno nedovoljne kazne optuženima" te nije "na odgovarajući način procijenilo težinu zločina za koje su optuženi osuđeni kao i njihovu ulogu u njima".

Tužiteljstvo je navelo da je Raspravno vijeće u presudi počinilo više pogrešaka, među kojima su i propuštanje donošenja osuđujuće presude po zapovjednoj odgovornosti te po trećem i najširem obliku udruženog zločinačkog pothvata, po kojem postoji odgovornost i za zločine koji su bili predvidiva posljedica provođenja ciljeva udruženog zločinačkog pothvata. Tijekom žalbenoga postupka Hrvatska je zatražila da se u svojstvu "prijatelja suda" uključi u postupak s obzirom na to da su prvostupanjskom presudom najviši hrvatski dužnosnici - bivši predsjednik Franjo Tuđman, bivši ministar obrane Gojko Šušak i bivši načelnik Glavnog stožera HV-a general Janko Bobetko - proglašeni sudionicima udruženog zločinačkog pothvata u svrhu etničkog čišćenja dijelova BiH. Hrvatska je u svom podnesku navela da je prvostupanjsko vijeće 2013. u presudi utvrdilo da su tri preminula najviša hrvatska dužnosnika bili članovi udruženog zločinačkog pothvata te su smislili i proveli navodni zajednički zločinački cilj promjene etničkog sastava teritorija koji je trebao ući u sastav Hrvatske Republike Herceg Bosne, tako što su navodno naređivali i koordinirali događaje na terenu kako bi počinili zločine koji su bili rezultat plana trajnog uklanjanja muslimanskog stanovništva s područja Herceg Bosne.

Presuda krajem godine

Hrvatska je ocijenila da Vijeće u presudi napisanoj na više od dvije tisuće stranica nije ponudilo nijedan dokaz koji bi podupro zaključak da su Tuđman, Šušak i Bobetko te zločine počinili ili namjeravali da budu počinjeni, kao i da je takvim zaključkom da su bili članovi udruženog zločinačkog pothvata vijeće prekršilo europsku Konvenciju o ljudskim pravima jer je tako dovelo u pitanje presumpciju nevinosti preminulih hrvatskih dužnosnika. Haaški suci odbili su taj zahtjev Hrvatske.

Tijekom sedmodnevne rasprave obrane šestorice Hrvata dobile su svaka po jedan dan i Tužiteljstvo jedan dan. Na kraju žalbene rasprave odvojeno je po deset minuta za svakog od šestorice Hrvata ako odaberu osobno se obratiti Žalbenome vijeću. Pravomoćna presuda Žalbenoga vijeća kojim predsjeda sudac Carmel Agius očekuje se koncem godine.

Vecernji.ba

20.03.2017 u 08:02