Prlić i ostali do 21. rujna na privremenoj slobodi

...na privremenoj slobodi od Haaškog suda. Odluka je, kako doznajemo, donesena prije nekoliko dana, a "haaška šestroka" bi na slobodi, prema posljednjoj odluci, trebala ostati do 21. rujna ove godine.

Ostaju u Hrvatskoj

Naime, do toga datuma će optuženi bh. Hrvati sigurno biti u Hrvatskoj, a nakon toga će se odlučivati hoće li se ova odluka još jednom produžiti ili će se optuženi morati vratiti u haaški pritvor. Kao i u ranijim slučajevima, ponovno je ostavljena mogućnost produženja odluke o boravku na privremenoj slobodi, što znači kako nije sigurno da će presuda u ovom predmetu biti donesena do kraja ove godine. Iako je ranije bilo najavljivano da će sudsko vijeće završiti svoj posao do kraja ovoga mjeseca, već prije nekoliko mjeseci je bilo jasno kako će se cijeli proces još jednom odužiti, te kako sudsko vijeće nije u mogućnosti u tome roku donijeti presudu. - Ni sada nije sigurno kada će biti donesena presuda. Postoje neke indicije da bi se to moglo dogoditi u studenom ili prosincu ove godine, ali nema nikakve službene potvrde, rekao nam je naš izvor iz haaškog suda. Ovakav razvoj događaja je donekle i razumjiv, s obzirom da se radi o najkompleksnijem predmetu koji se vodio na Haaškom sudu.

Kompleksan predmet

Samo zapisnik cijelog suđenja ima preko 50.000 stranica, a tu su i deseci tisuća stranica dokaza koje su tijekom procesa priložili predstavnici Haaškog tužiteljstva i odvjetnici optuženih Hrvata. Sve te dokumente sudsko vijeće još jednom treba pročitati kako bi moglo donijeti konačnu odluku. Upravo zbog ove činjenice više je onih koji prognoziraju kako presuda Prliću i ostalima neće biti donesena do kraja ove godine, a čak vjeruju kako ništa ne bi čudno bilo u tome da se presuda ne donese u prvoj polovini iduće godine. Do tada bi "šestorka" trebala ostati u Hrvatskoj koja i dalje daje jamstva kako će se svi oni na poziv Haaškog suda vratiti u pritvor. Suđenje Prliću i ostalima je ujedno i najdugotrajniji proces pred Haaškim sudom. Cijeli proces je obilježen upozorenjima Hrvata kako Tužiteljstvo kao dokaze prilaže dokumente za koje se ne zna kada su nastali ni tko ih je pisao. Osporavane su izjave brojnih zaštićenih svjedoka, a čak su u pojedinim dijelovima suđenja optuženici bili u štrajku. Tako npr. Valentin Čorić u znak prosvjeda jednom nije uzimao lijekove, što je u konačnici imalo velike posljedice po njegovo zdravlje. Također, Prlić i ostali su tijekom suđenja više puta istaknuli kako je primjetno da se politika umiješala u suđenje. Ipak, svi oni vjeruju u pravičnu presudu.

Marko Karačić /Večernji List