Poražavajuće statistike: l Crnogorci veći radnici od bh. građana!

posao, krediti, posao, posao, nezaposlenost, posao, karijera, posao, FBIH, posao, posao, nezaposlenost, studenti, poslodavci, posao, nezaposlenost, posao, posao, karijera, nezaposlenost, posao, FZZ, grčka, nezaposlenost, Livno, posao, Livno, posao, radnici, praznici, blagdani, neradni dan, posao, učenici, studenti, nezaposlenost, posao, nezaposlenost, posao, BIH, oglas, štela za posao, posao, posao, nezaposlenost, posao, zapošljavanje, nezaposlenost, posao, posao, biro, BIH, nezaposlenost, Mladen Bošković, nezaposlenost, posao, BIH, omladina, posao, Rama, prozor/rama, nezaposlenost, posao, posao, nezaposlenost, poduzetnik, javna poduzeća, posao, zapošljavanje, mostarski crnjaci, zanimanja, popis, nezaposlenost, posao, razgovor za posao, posao u inozemstvu, nezaposlenost, HNŽ, zavod za zapošljavanje, posao, inžinjeri, Hrvati, posao, želje, Njemačka, priča, gastabajter, demant, Fra Zvonko Tolić, posao, nezaposlenost, posao iz snova, posao, BIH, dijaspora, odlazak, odlazak na rad u inozemstvo, odl

Ova statistika urađena je na osnovi kalendara radnih dana u državama prema kojem se jasno iščitava da, primjerice, Crnogorci, za koje postoji stereotip da su neradnici, praznuju tek šest dana u godini, dok u BiH još nitko precizno nije utvrdio koji su sve praznici neradni. Kako u BiH ne postoji još uvijek zakon o praznicima, svaki od tri naroda koristi svaku moguću priliku da praznvye.

Piše: Vanja Bjelica-Čabrilo / Dnevni list

Na razini Bosne i Hercegovine nije donesen zakon o praznicima, Republika Srpska je donijela Zakon o praznicima, dok Federacija BiH praznike regulira odlukama. Državni praznici u RS-u su Dan Republike 9. siječnja, Nova godina 1 i 2. siječnja, Međunarodni praznik rada 1. i 2. svibnja, Dan pobjede nad fašizmom 9. svibnja i Dan uspostave Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH 21. studenoga. U Federaciji neradni dani su Nova godina 1. i 2. siječnja, Međunarodni praznik rada 1. i 2. svibnja, Dan državnosti 25. studenoga i Dan neovisnosti 1. ožujka. Na sve ovo dolaze i vjerski blagdani: pravoslavni i katolički Božić, pravoslavni i katolički Uskrs, Kurban Bajram, Ramazanski Bajram, te vjerske Nove godine. Za svaki od vjerskih blagdana "radnici" imaju po dva neradna dana, tako da svaki od naroda ima godišnje najmanje po pet neradnih dana za vjerske blagdane.

Naravno ovi neradni dani odnose se samo na one koji imaju sreću raditi u državnim institucijama, dok oni koji rade u privatnom sektoru nemaju "ni petka ni sveca".

Pravoslavci se također odmaraju i za blagdan svetog prvomučenika Stefana, Duhove, Bogojavljenje i svetoga Savu, ali i po jedan dan za obilježavale "krsne slave" ili slavljenja sveca koji je zaštitnik obitelji, te za "krsnu slavu" općine ili RS-a.

Židovi ne rade dva dana za Pesah te po jedan dan za Jom Kipur, Jom Hašou i Roš hašanu (Novu godinu). I to nije sve. Također, svaka županija ima svoje blagdane, a pored toga županije s hrvatskom većinom slave Dušni dan i dan Svih svetih.

Također, svaka općina ima svoj dan, a svaka župa svoga sveca zaštitnika, svako selo svoga vjerskog zaslužnika koji se slavi i za kojeg se uglavnom odobri dodatni slobodni dan. Naravno ovi neradni dani odnose se samo na one koji imaju sreću raditi u državnim institucijama, dok oni koji rade u privatnom sektoru nemaju "ni petka ni sveca".