Ovaj je trenutak za BiH možda najznačajniji od referenduma 1992.

...ljudskih prava i osnovnih sloboda, a sve one su na poseban način sastavni dio Ustava BiH što znači da Izborni zakon BiH nije u skladu s Ustavom BiH koji predviđa poštivanje najviših međunarodnih normi zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, kaže u intervju za Hrvatski Medijski Servis jedan od ponajboljih poznavatelja izbornog sustava BiH, tajnik Glavnog Vijeća Hrvatskog Narodnog Sabora BiH Josip Merdžo.

On ističe kako je izmjena, od visokog predstavnika, svojevremeno, nametnutog Izbornog zakona od presudne važnosti za budućnost BiH.

Razgovarao: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

HMS: Nacionalni klubovi u Domu naroda Federalnog parlamenta trebali bi štiti interese tri konstitutivna naroda i ostalih u Federaciji BiH. Je li to uistinu tako, odnosno predstavljaju li delegati srpskog, bošnjačkog, hrvatskog i kluba ostalih konstitutivne narode i one koji se tako ne izjašnjavaju, ako je gotovo cijeli srpski klub, klub ostalih i gotovo trećina hrvatskog kluba izabrana glasovima najbrojnijeg naroda?

Merdžo: Ustavna struktura BiH je takva da počiva na konstitutivnim narodima kao i onima koji se ne izjašnjavaju kao pripradnici jednog od tri naroda bilo da se radi o pripadnicima nacionalnih manjina ili ostalih. U sklopu ustavne strukture definirani su dvodomni parlameti na razini BiH i FBiH, a u RS postoji određena asimetrija kroz postojanje Vijeća naroda umjesto Doma naroda kako je to u FBIH, ali to je samo jedan od elemenata nametnutih kroz amandmane Visokog predstavnika na entitetske ustave 2002. Značaj domova naroda i klubova naroda u njima je iznimno značajan. Zato svako manipuliranje voljom konstitutivnih naroda, a bili smo svjedoci takvih događanja, ne pridonosti stabilnosti BiH a samim time ruši i njene temelje.

HMS Ovih je dana u žiži interesa javnost je slučaj dvojice zastupnika BOSS-a u Kantonu Sarajevo Harisa Plehe i Rasima Smajića koji su se navodno izjasnili kao Srbi kako bi bili izabrani u srpski klub u Domu naroda federalnog parlamenta. Može li se njihov postupak, osim kao nemoralan čin, tretirati i kao lažno predstavljanje, što je zakonski kažnjivo?

Merdžo: Teško se takvo nešto može kvalificirati kao kršenje zakona, i treba biti oprezan jer se radi o izjašnjavanju o jednom važnom osobnom pitanju nacionalne pripadnosti. Međutim, javnost je na neki način prepoznala da se radi o manipuliranju, te, ako imamo u vidu kako niti jedan zastupnik iz reda srpskog naroda nije izabran primjerice, u Zastupnički dom FBiH, iako im Ustav FBiH jamči četiri pozicije u tom tijelu, moguće je pretpostaviti kako su se neki pojedinici izjasnili kao pripadnici najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda u FBiH kako bi preko županijskih skupština uz glasove Bošnjaka ušli u Klub srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH. Bili smo svjedoci kako su i na neke pozicije u diplomaciji imenovani ljudi koji očito ne dolaze iz naroda za koji se se izjasnili kao njegovi pripadnici isključivo radi kratkoročnog interesa konzumiranja određene pozicije, a u stvarnosti nanoseći štetu BiH i unutarnacionalnim odnosima.

HMS: Kako spriječiti ovakve manipulacije?

Merdžo: Uistinu je konačno vrijeme da se s takvom praksom prestane. Imali smo popis stanovništva u BiH i najlogičnije bi bilo da izjašnjenje o nacionalnoj pripadnosti bude element i u izbornom procesu. Ako znamo da se popis u pravilu obavlja svakih 10 godina onda bi imali nakoliko izbornih ciklusa bilo općih ili lokalnih gdje se ne bi moglo manipulirati nacionalnim izjašnjavanjem na način na koji je to danas moguće.

HMS: Odlukom SIP-a HDZ je izgubio jednan zastupnički mandat, a dobio ga je SDP, samo zato što HDZ na kompenzacijskoj listi nije imao kandidata srpske nacionalnosti, za razliku od SDP-a. Nije li to prekrajanje izborne volje glasača?

Merdžo: Na žalost radi se o lošem rješenju unutar Izbornog zakona BiH. Izborni zakon bi rebao štititi izborni proces i osigurati da sve primjenjene procedure dosljedno odražavaju izbornu volju biračkog tijela. U konkretnom slučaju odredbe Izbornog zakona mijenjaju izborni rezultat što je u suprotnosti sa suštinom samog zakona i to treba mijenjati. Na žalost i ovdje radi se o zakonu koji je svojedobno nametnut od Visokog predstavnika, a nažalost, navedena norma nije nikada problematizirana kao ni mnoge druge koje nisu sukladne općim demokratskom načelima ili pak pojedinim ustavnim odredbama. Nije korektno da lista stranaka koalicije HDZBiH-HNS gubi mandat u Zastupničkom domu FBiH zato što nije zadovoljena opća ustavna norma o minimalnoj zastupljenosti srpskog naroda, ako već postoje stranke koje imaju kandidate iz reda srpskog naroda na svojim listama.

HMS: Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta BiH gosp. Božo Ljubić nedavno je uputio apelaciju Ustavnom sudu da ocjeni ustavnost Izbornog zakona o izboru delegata u Dom naroda, prema kojem se jedna trećina delegata u klubu Hrvata može izabrati, praktično bošnjačkim glasovima, i onda preko njih i izvršna vlast u F BiH, što je bio slučaj nakon prošlih izbora. Ukoliko bi Ustavni sud ocjenio neustavnim odrebe Izbornog zakona, prije izbora delegata u Federalni dom naroda, kakve bi to posljedice imalo?

Merdžo: Ovdje se radi najvećem nedostatku Izbornog zakona i izbornog procesa. Smatramo kako se odredbama Izbornog zakona BiH krši nekoliko međunarodnih protokola i konvencija uključujući i Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, a sve one su na poseban način sastavni dio Ustava BiH što znači da Izborni zakon BiH nije u skladu s Ustavom BiH koji predviđa poštivanje najviših međunarodnih normi zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ako se ima u vidu složena struktura BiH onda cjelokupna izborna regulativa mora biti ne samo usklađena nego treba osigurati i dosljednu provedbu ovih normi. Već na prvi pogled je jasno kako ustavna odredba koja predviđa da izaslanike u Domu naroda (FBiH) biraju županijske skupštine iz reda svojih zastupnika proporcionalo nacionalnoj strukturi pučanstva nije realizirana kroz trenutne norme i mehanizme navedene u Izbornom zakonu BiH. Sastav Doma naroda, odnosno nacionalnih klubova u njemu, nije ni blizu zadovoljenja ustavne odredbe o proporcionalnoj zastupljenosti županija u pojedinim klubovima. Odredba Izbornog zakona BiH po kojoj svaka županija daje po jednog izaslanika iz reda srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda u nacionalne klubove nema utemeljenja u Ustavu FBiH.

Hoće li Ustavni sud odlučivati po ovom zahtjevu prije uspostave Doma naroda ostaje vidjeti. Međutim, nesporno je kako i ove odredbe o izboru izaslanika u Dom naroda, kao i ona odredba o oduzimanju mandata jasno ukazuju na potrebe za izmjenama Izbornog zakona BiH.

HMS: Ukoliko, dakle, sve ostane po starom, koliko će prema vašoj procijeni koalicija HNS-a imati delegata u hrvatskom klubu u Domu naroda Federalnog parlamenta? Hoće li ih biti toliko, a to je koliko znam 12, odnosno jedan više od dvotrećinske većine, kako se bez ove koalicije, i ako bi se htijelo, ne bi ponovo mogla izabrati izvršna vlast u F BiH?

Merdžo: Uvjeren sam kako će koalicija stranaka HNS imati dovoljan broj izaslanika u klubu hrvatskog naroda u Domu naroda FBiH tako da ponavljanje neustavnog i nezakonitog scenarija oko izbora predsjednika FBiH neće biti moguće.

HMS: Ako su već Hrvati, Bošnjaci i Srbi konstitutivni narodi u oba entiteta i na razini BiH ne bi li bilo logično da ti narodi budu izborne jedinice, odnosno da izborni zakon omogući da konstitutivni narodi mogu svoju konstitutivnost potvrditi time da im se omogući da izaberu svoje predstavnike, neovisno o njihovoj brojnosti, a ne da brojniji biraju političke pradstavnike malobrojnijim. Je li moguće takvo riješenje? Bit ću konkretan nije li riješenje da birači na biračkim mjestima na osnovu dokumenta o nacionalnosti i identifikacijskog dokumenta dobijaju odgovarajuće glasačke listiće za, recimo izbor članova Predsjedništva?

Merdžo: Ovo pitanje ne bi trebalo predstavljti nikakav ‘kamen smutnje' a njegovo kvalitetno rješenje može samo doprinijeti stabilnijem okviru funkcioniranja BiH kao države. Dva su moguća pristupa: uspostaviti na teritririjalnom principu dvije izborne jedinice ili dva izborna područja u FBiH iz kojih će se birati dva člana Predsjedništva BiH. Drugi pristup bi bio uspostava dvije neteritorijalne virtuelne izborne jedinice po principu većinskih nacionalnih zajednica. Oba pristupa u tehničkom smislu trebaju dosljedno zadovoljiti dogovor iz Bruxellesa da jedan narod neće drugome birati njegove predstavnike. Ne bi trebalo isključiti mogućnost povratka i na model neizravnog izbora članova Predsjedništva kroz Parlamentarnu skupštinu BiH.

Dakle, moguće je i nacionalno izjašnjavanje pri popisu stanovništva uključiti kao faktor u izborni proces. Tada možemo relativno lako riješiti pitanje izravnog izbora članova Predsjedništva iz FBiH. Na glasačkom listiću za izbor članova Predsjedništva svakako smo imali dvije grupe kandidata fizički jasno odvojene, bošnjačke i hrvatske, te ako postoji iskren pristup bošnjačke politike onda ne bi trebalo bježati od dvije izborne jedinice jer je to model koji se sam po sebi logično nameće.

HMS: Bili ste član radnih grupa dva HDZ-a oko predlaganja modela implementacije presude u predmetu Sejdić- Finci koji bi otklonio diskriminaciju nacionalnih manjina u mogućnosti kandidiranja za Predsjedništvo BiH i diskriminaciju Hrvata, koji se mogu kandidirati, ali nemaju institucionalna jamstva da mogu izabrati svog predstavnika u Predsjedništvo BiH. Može li se ovo pitanje riješiti bez izmjene ustava i tako ukloniti jednu od glavnih zapreka na europskom putu BiH?

Merdžo: Tijekom razgovora koji su vođeni u Bruxellesu, Pragu, Budimpešti i Sarajevu o implementaciji odluke Sejdić-Finci dogovoreno je kako će to pitanje biti riješeno kroz izmjene Ustava BiH, ali i kroz usvajanje posebnog ustavnog zakona kojim bi se definirao način izbora članova Predsjedništva kao i neke druge stvari u vezi s tim. Ustavni zakon tek treba uvesti u pravni sustav BiH upravo kroz amandmane na Ustav BiH. Tijekom tih razgovora hrvatska strana je nudila nekoliko modela kojima se osiguravo izbor hrvatskog predstavnika u Predsjedništvo BiH, međutim, kako je javnosti poznato, nije došlo do konačnog dogovora koji bi se primjenio na općim izborima 2014.

HMS: Čini se kako je riješenje ovog pitanja prioriteno za opstanak Hrvata kao političkog faktora u BiH?

Merdžo: Smatram kako je ovaj trenutak za BiH možda najznačajniji od referenduma 1992, te bi svi politički akteri morali pokazati iznimnu odgovornost, spremnost na kompromis i prihvatanje volje naroda predstavljenu kroz pobjedničke stranke i koalicije na način izgradnje pravednije unutarnje strukture BiH kako bi se osigurao ravnopravan položaj Hrvatskog naroda i omogućilo poštivanje njegovog izbora.

Hrvati, kao narod, su dali svoj glas za neovisnu BiH kao suverenu državu ravnopravnih naroda i građana, kako je to i bilo postavljeno kroz referendumsko pitanje, ali daljnji tijek događaja nije im osigurao primjeren okvir za ravnopravnost sa ostala dva konstitutivna naroda. Nakon Washingtona i Daytona određena rješenja u Ustavu Federacije BiH su bila koliko-toliko povoljna za poziciju Hrvata. Većinski način odlučivanja u klubovima Doma naroda Parlamenta FBiH, donošenje odluka u Vladi FBiH uz pravo veta i neka druga pitanja bila su prihvatljiva i korektna rješenja. Potezima Visokog predstavnika i nametnutim izmjenama Ustava FBiH 2002. godine i Izbornog zakona došlo je do drastičnih negativnih promjena pozicije Hrvata u ustavnoj strukturi FBiH.

Zato zahtjeve i prijedloge stranaka HNS-a treba shvatiti tek kao dio ispravljanja nepravde učinjene od strane međunarodne administracije uz potrebu uvažavanja demokratskih načela koja vrijede u višenacionalnim državama. Tada se može očekivati da BiH dobije stabilaniji politički ambijent koji je preduvjet gospodarskog i svakog drugog napretka.

HMS