Nijekanje da je BiH domovina i Hrvata ruši samu zemlju

Njegov nastup na motivacijskome skupu HDZ-a u Ciboni nije ostao nezapažen, posebice dio koji se tiče BiH.

Visoki međunarodni predstavnik u BiH Valentin Inzko nedavno je u izvješću Vijeću sigurnosti istaknuo da zemlja zaostaje zbog lokalnih političara, što je točno, no istodobno se stalno prešućuje činjenica da Daytonski ustav i sve proistekle strukture najveća smetnja europskoj BiH. Zašto se krivotvore ove činjenice?

Prije odgovora na političku i institucijalnu situaciju u BiH, želim istaknuti da u ovim teškim trenutcima Europa i međunarodna zajednica moraju u prvom redu biti solidarni s BiH i svim unesrećenima u strašnim poplavama. Naravno, potrebno je također da Bosna i Hercegovina konačno započne tranziciju od daytonskog do europskog modela. U Europskom parlamentu smo jasno označili kako su separatizam i sarajevski centralizam najveće smetnje europskoj BiH, te da su potrebna federalna rješenja. U tom kontekstu je potrebno promijeniti i izborno zakonodavstvo kako bi svi konstitutivni narodi i građani mogli izabrati svoje legitimne predstavnike. 

Dio međunarodne zajednice ponovno ‘razigrava’ s političkim strankama iz Sarajeva kako Hrvatima uzeti člana Predsjedništva, stvoriti poslijeizbornu koaliciju bez većinskog narodnog legitimiteta ako je upravo to 2011. zemlju gurnulo u najdublju krizu nakon rata. Nastoji li se na ovaj način definitivno riješiti ‘hrvatsko pitanje’?

Izigravanje volje naroda nikada nije dovelo do pravog rješenja i dugoročne stabilnosti. Neki međunarodni čimbenici i političari u BiH uporno žele negirati stvarnost da Bosna i Hercegovina je domovina i hrvatskog naroda, te da on ima pravo izabrati svoje legitimne predstavnike. To je temeljno demokratsko pravo i daljnje kršenje tog prava može samo štetiti Bosni i Hercegovini.

Dio bošnjačkih stranaka bi po medijskim špekulacijama mogao postaviti veliki broj Hrvata kao kandidate za županijske skupštine, a onda i federalni Dom naroda kako bi potpuno hrvatski klub. Što u slučaju takvog scenarija preostaje hrvatskim strankama – priznati poraz?!

Upravo zbog toga je nužno promijeniti izborno zakonodavstvo. To je preduvjet za ostale promjene i europsku perspektivu BiH. Oni koji se protive promjenama izbornog zakonodavstva ili žele umanjiti važnost tog preduvjeta zapravo otkrivaju kako su protiv europskih standarda. Bez promjene izbornog zakonodavstva održavati će se na vlasti upravo oni koji su BiH doveli do ovakvog stanja. Hrvatima u BiH je naravno u interesu promjena izbornog zakonodavstva kako bi konačno mogli postati ravnopravni i izabrati svoje legitimne predstavnike. Međutim, ta promjena je u interesu i svih ljudi u BiH koji istinski žele europeizaciju zemlje i bolji standard života.

Hrvatske političke stranke, odnosno dva HDZ-a odlučili su krenuti na dva različita kolosijeka na ove izbore koji su povijesno važni. Kako ocjenjujete, prije svega, stav u HDZ-u 1990. da ipak samostalno nastupe i mogući otklon Zagreba prema HNS-u?

Vodstvo HDZ-a Republike Hrvatske je uputilo jasan poziv na zajedništvo i suradnju oko ostvarivanja strateških interesa hrvatskog naroda u BiH. Ugrožavanje tog zajedništva je neodgovorno i ne može donijeti ničega dobroga ni Hrvatima ni europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine.

Mogu se čuti glasovi da će Washington i Berlin pokrenuti određene promjene nakon izbora i modelirati novu BiH. Je li to novi pristup EU prema BiH?

U Rezoluciji Europskog parlamenta smo označili kakav bi trebao biti novi pristup Europske unije prema BiH. Sada bi Europsko vijeće, gdje su predstavnici država članica, trebalo takav pristup potvrditi i implementirati. BiH je bila na dnevnom redu sastanka ministara vanjskih poslova, ali ne još na razini šefova država i vlada. U svakom slučaju, to će sasvim sigurno biti jedan proces u kojemu ćemo morati biti vrlo aktivni unutar EU te u komunikaciji sa SAD-om.

Kako vi vidite uređenje BiH o čemu se govori, kako zadovoljiti interese naroda, građana i potrebe da država bude funkcionalna?

Federalizam je najbolje rješenje za kompleksne države kao što je BiH. Imamo uspješnih primjera federalnih država u Europi koji mogu služiti kao inspiracija. Bitno je prihvatiti realnosti u samoj BiH, a prva realnost koju neki uporno negiraju je činjenica da u BiH žive i hrvatski i bošnjački i srpski narod. U tom smjeru su išla federalna rješenja koja su se se nudila za promjenu izbornog zakonodavstva, uvođenjem izbornih okruga koji bi uvažavali realnost BiH kao višenacionalne države te omogućili punu uključenost svih građana u demokratski proces. Nažalost, unitarističke snage su blokirale donošenje takvih federalnih rješenja i time samu europsku perspektivu BiH.

Često vam se prigovara da se ‘previše’ bavite stanjem u BiH u Europskom parlamentu. Kako to doživljavate i komentirate?

BiH želi postati dio EU i ja to snažno podržavam. Stoga je logično da se kao član Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta aktivno uključim u definiranju europske politike prema BiH. Osim toga, mi u Europskom parlamentu imamo obvezu brinuti o interesima svih građana EU, a državljani BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo su 1. srpnja 2013. postali građani Europske unije s pravom da se obrate svom eurozastupniku.

Jeste li zadovoljni odnosnom aktualnog Zagreba prema Hrvatima u BiH i mogu li u ulozi u kojoj se nalaze više učiniti?

Zagreb mora govoriti jednim glasom kada je u pitanju politika prema BiH. Pokušao sam tome pridonijeti zajedničkim radom s kolegom Piculom u Europskom parlamentu. Naravno, za to je potrebno da hrvatska diplomacija svaku svoju inicijativu prema BiH prije usuglasi u Saboru, a to se nije dogodilo s inicijativom Vesne Pusić kojom se htjelo „preskočiti“ obvezu promjene izbornog zakonodavstva u BiH. Umjesto takvih neusuglašenih inicijativa, bilo bi poželjno da hrvatska diplomacija gradi svoju poziciju na zaključcima Rezolucije Europskog parlamenta i na taj način pomogne hrvatskom narodu i istodobno cijelu Bosnu i Hercegovinu približi Europskoj uniji.

vecernji.ba