Ljubić: Nisam u savezu dva protiv jednog; SDP nema izborni legitimitet predstavljati Hrvate

Rekao je da je samit EU u prosincu možda i sastanak decenije i da je do tada potrebno ostvariti neki napredak na evropskim pitanjima. Nada se da će se Hrvati za svoju ravnopravnost izboriti prije ulaska Hrvatske u EU.

Kako komentirate godišnjicu potpisivanja Dejtonskog sporazuma? Zanimljiva je teza koja se pojavljuje da su Hrvati stvaranjem FBiH 1994. godine obmanjeni jer im je obećana kantonizacija cijele BiH ako prihvate Vashingtonski sporazum?

Istina je da je da je u Vashingtonu rečeno da je muslimansko-hrvatska FBiH sastavljena od deset županija samo prijelazno rješenje i da će nakon završetka rata ona biti proširena na čitavu BiH. Također je kao jamstvo Hrvatima od preglasavanja u Ustav ugrađena klauzula da FBiH stupa u konfederalne odnose s Hrvatskom. Bez tih jamstava ne vjerujem da bi bilo koji hrvatski pregovarač dobrovoljno pristao na taj aranžman. Što se tiče Daytonskog sporazuma, treba ga ocjenjivati s dva aspekta. Kao mirovni sporazum - to je apsolutni uspjeh. Što se tiče provedbe njegovih aneksa - ocjene ne mogu biti tako jednoznačne. Neki su provedeni samo djelomično, kao što je slučaj s Aneksom 7 tj. povratkom izbjeglica, što zajedno s Aneksom 4 tj. Ustavom predstavlja danas osnovni problem za funkcioniranje BiH. Naime, Ustav je nekoherentan i već više od petnaest godina se pokazuje kao limitirajući faktor. BiH zbog toga danas nije niti funkcionalna niti politički stabilna, niti na ovim osnovama može postati samoodrživa. Razlog je taj što je on koncipiran oportunistički na način da su jednostavno dva ratna entiteta - jedan u Palama 1992, a drugi u Vašingtonu 1994. u Daytonu - jednostavno slijepljena u jedan asimetričan i nekoherentan kompozit.
Možete li nam reći kakva je bila atmosfera na nedavnom sastanku u Sarajevu tijekom posljednjih pregovora stranačkih lidera?

Naravno da vam ne mogu otkrivati detalje sastanka, ali mogu reći da su se razgovori odvijali u vrlo tolerantnoj atmosferi i moj dojam je da većina sudionika želi doći do rješenja. I ovi razgovori su pokazali duboke konceptualne razlike strana u vezi s poimanjem karaktera BiH. Ponovno je aktualizirano različito razumijevanje članka 9 točka 3 Ustava iz Dejtona. Ja sam, čitajući engleski tekst Ustava, apsolutno siguran da dužnosnici imenovani na pozicije u institucijama BiH predstavljaju narode BiH. Sa druge strane predstavnici stranaka iz Sarajeva ovaj članak tumače na način da na tim pozicija treba da se nalaze pripadnici naroda sukladno proporcijama po popisu stanovništva. Hrvatska strana smatra da BiH može postati samoodrživa i da ima smisla samo kao država tri ravnopravna ustavna naroda, u kojoj će biti jamčena građanska prava svim njenim građanima, kako pripadnicima priznatih manjina, tako i svim ostalim građanima. Sa druge strane je takozvani građanski koncept, koji podrazumijeva da je građanin nositelj suvereniteta, što bi u ovom momentu, s obzirom na stupanj demokratskog razvoja, danas značilo dominaciju većine u entitetima, a sutra u čitavoj državi. Stoga je za nas apsolutno neprihvatljiv pristup koji su zagovarale stranke iz Sarajeva da one zbog većeg broja mandata imaju pravo na polovicu pozicija u Vijeću ministara ili da vlast na razini BiH uspostave dvije entitetske većine. Ono što se moglo čuti u njihovim izjavama nakon sastanka da je njihov razlog za traženje polovice pozicija u Vijeću ministara motivirano strahom da bi bili preglasavani od "srpsko-hrvatskog bloka" kategorički odbacujem. Prvo, odbijam biti svrstan u bilo koji savez koji bi značio dva protiv jednoga. Drugo, sama takva pomisao i nepovjerenje u partnere otkrivaju duboku sumnju u mogućnost BiH kao države tri ravnopravna naroda.

 Prvi draft zaključaka samita EU u prosincu vrlo je negativan za BiH. "Nezavisne" su pisale da nas iz Bruxselessa upozoravaju da lideri moraju u naredne dvije ili tri sedmice pokazati bilo kakav napredak ako žele da samit završi s makar malo pozitivnih zaključaka. Kako to komentirate?

Slažem s vama da je samit lidera EU početkom prosinca najvažniji za BiH, ne samo u ovoj godini, već bi se mogao pokazati najvažnijim i u ovom desetljeću. EU je umorna i zasićena proširenjem, posebice prijemom problematičnih zemalja. Zato treba učiniti sve da do kraja mjeseca dođemo do dogovora o Vijeću ministara i zakonima iz paketa EU partnerstva. Ono što bi bio minimum oko čega se moramo usuglasiti je usvajanje zakona o popisu stanovništva, zakona o sistemu državne pomoći i kredibilan signal da namjeravamo implementirati presudu u slučaju "Sejdić i Finci" do kraja godine. Za nas je apsolutno neprihvatljiv pristup koji su zagovarale stranke iz Sarajeva da one zbog većeg broja mandata imaju pravo na polovicu pozicija u Vijeću ministara, kazao Ljubić

 Postoji li opasnost da se neuspjeh u Sarajevu prelije na ta pitanja?

Naravno, strah je opravdan. Uvidjevši nakon nekog vremena da ćemo konačan dogovor o uspostavi Vijeća ministara teško postići taj dan, ja sam predlagao: "Idemo se danas dogovoriti o usvajanju zakona iz paketa euroatlantskog partnerstva."

Kontraargument jednog od sugovornika je bio: "Vi se dogovorite, a mi ćemo biti suzdržani kod glasovanja jer mi nismo dio postojećeg sastava Vijeća ministara." To nije bilo prihvatljivo za ostale. Ja sam onda predlagao da se dogovorimo kao šestorka i mi članovi šestorke, koji smo, osim Dodika, istovremeno i članovi oba doma PS BiH, pa ćemo kao zastupnici uputiti u parlamentarnu proceduru zakone u formi oko koje se dogovorimo, zaobilazeći potpuno postojeći saziv Vijeća ministara. Ni to nije prihvaćeno. Legitimno je onda pitanje da li nam je svima jednako stalo do ulaska BiH u EU?

Hoće li bh. Hrvati iskoristiti članstvo Hrvatske u EU kao instrument popravljanja svog statusa u BiH?

Ja se duboko nadam da će se Hrvati za svoju ravnopravnost izboriti prije ulaska Hrvatske u EU. Ustavno rješenje BiH, u prvom redu, treba da počiva na dogovoru njena tri ustavna naroda.

SDP nema legitimitet

Osporavate li SDP-u pravo da se naziva građanskom strankom?

Razumijem i uvažavam specifičnosti SDP-a i ne odričem nikome pravo na autoidentifikaciju. Jasno je da na ovim izborima oni nisu dobili legitimitet predstavljanja hrvatskog naroda niti to imaju s partnerima s kojima su se udružili u sastavljanju izvršne vlasti u FBiH u ožujku ove godine. HDZ 1990 kao politička stranka nema pravo hrvatskog predstavljanja po atributu u svom imenu niti sam ja politički predstavnik Hrvata zato što sam rođen kao Hrvat u Širokom Brijegu niti po tome što sam se izjasnio kao Hrvat, već po onima koji su glasovali za HDZ 1990 i za mene. Taj legitimitet SDP nema, taj legitimitet nose HDZ BiH i HDZ 1990. To je jedino bitno, a ne kako se tko predstavlja.

Dejan Šajinović - Nezavisne novine