Kordinacija Udruga: Podržava li HDZ BiH obilježavanje ili neobilježavanje 25. studenog?

HVO postojavanje

Dok se u jednom dijelu Bosne i Hercegovine, točnije u Federaciji BiH, Dan državnosti obilježava 25. studenog, u drugom dijelu, tj. u Republici Srpskoj taj isti dan se obilježava na dan potpisivanja Daytonskog sporazuma. Budući da se 25. studenog ustvari obilježava državnost Bosne i Hercegovine unutar SFRJ u kojoj je prvi put priznat politički subjektivitet muslimanskom narodu u BiH, možemo razumjeti zašto danas bošnjačke političke stranke, poput SDA (koji su osnovali Mladi muslimani na čelu s Alijom Izetbegovićem, i koji su danas ogranak Muslimanske braće koji u cijelom svijetu predstavljaju politički islam), SDP-a (koji okuplja bivše pripadnike i nove sljedbenike komunističke partije i koji žele vratiti BiH u okvire unitarne građanske republike Bosne i Hercegovine, na način kako to vidi Zlatko Lagumdžija, zvani Walter), ili Stranke za bolju budućnost (koja okuplja Bošnjake iz Srbije i Crne Gore, točnije iz Sandžaka, koji Bosnu i Hercegovinu vide kao svoju matičnu domovinu), Dan državnosti obilježavaju 25. studenog. Mi, branitelji oboljeli od PTSP-a, držimo kako je ovaj datum bošnjački nacionalni interes.

Možemo razumjeti i predstavnike Republike Srpske, koji Dan državnosti obilježavaju na dan potpisivanja Daytonskog sporazuma, budući da su se u Daytonu izborili za svoj entitet unutar BiH - Republiku Srpsku, isto kao što je ZAVNOBiH nastao u Jugoslaviji, i ne žele konfrontirati prava iz Daytonskog sporazuma s pravima koja proizlaze iz ZAVNOBiH-a. Možemo razumjeti i kako je to srpski nacionalni interes.
No, nikako nam nije jasno kakav povijesno-politički stav prema svemu tome imaju političke stranke s hrvatskim predznakom.

Primjerice, HSP BiH je, na čelu sa Zvonkom Jurišićem (dok je isti bio premijer Vlade ZHŽ-a), definirao 25. studeni kao neradni dan u ZHŽ-u, iako su komunistički sljedbenici ZAVNOBiH-a zabranili djelovanje HSP-a i svih drugih političkih stranaka, izuzev komunističke partije, te ukinuli sve hrvatske kulturne institucije poput Zrinjskog, Napretka, Matice hrvatske i sl., pa nas zanima kakav je to HSP, proistekao iz Titove komunističke revolucije, koji predvodi Zvonko Jurišić. Nakon njega, dolaskom novog premijera, Zdenka Ćosića iz HDZ-a BiH, 25. studeni je u ZHŽ-u ponovno definiran kao radni dan.

Nadalje, Vlada HNŽ-a, na čelu s Denisom Lasićem, 25. studeni obilježava neradnim danom, a znamo kako obojica, i Denis Lasić i Zdenko Ćosić, pripadaju HDZ-u BiH, pa nam nije jasno podržava li HDZ BiH obilježavanje ili neobilježavanje ovog datuma.
Isto tako, iščitavajući dnevni tisak dan nakon 25. studenog, zamijetili smo gospodina Martina Raguža, predsjednika HDZ-a 1990, i njegovog zamjenika Rudu Vidovića, na prijemu koji su organizirali dvojica članova Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović i Željko Komšić, pa pretpostavljamo kako i HDZ 1990 obilježava ZAVNOBiH.

Mi, branitelji oboljeli od PTSP-a, jednostavno ne možemo razumjeti imaju li hrvatske stranke i njihova politička vodstva jasan politički stav prema ovom datumu, pa ih ponaosob javno pitamo je li ovaj datum zakonom definiran i kakav je stav svake od stranaka s hrvatskim predznakom prema ZAVNOBiH-u, te treba li hrvatski narod u Bosni i Hercegovini 25. studeni obilježavati neradnim danom.

KOORDINACIJA UDRUGA PROIZIŠLIH IZ DOMOVINSKOG RATA