FOTO  Komemorirana 74. obljetnica smrti grahovskog župnika don Jurja Gospodnetića

...Franjo Komarica predvodio je komemorativno misno slavlje 8. kolovoza 2015. u župnoj crkvi sv. Ilije proroka u Bosanskom Grahovu.

S biskupom su koncelebrirali župnik lištanski i dekan livanjski preč. Adolf Višaticki, domaći župnik drvarsko-grahovski don Davor Klečina, te trojica svećenika iz Republike Hrvatske: župnik iz Kaštel Starog don Lovro Šola, župnik iz Pučišća na Braču don Pavao Gospodnetić i župni vikar iz Knina fra Ivan Lukač.

Osim domaćih vjernika Grahovljana, na misno slavlje su došli i vjernici iz župa Livanjskog dekanata, te vjernici iz Knina, Šibenika, Drniša, Splita, Kaštela i Zagreba, a za ovu prigodu pristigli su i predstavnici grahovske dijapore iz SAD-a.
Poseban značaj ovogodišnjoj komemoraciji dao je dolazak skupine vjernika iz Postira na Braču - rodne župe don Jurja Gospodnetića - predvođene don Jurjevim daljnjim rođakom, mladim svećenikom Hvarsko-bračke biskupije don Pavlom Gospodnetićem, te dolazak časne sestre franjevke Celine Sarić, rođene Grahovljanke, koja već više od 60 godina živi u Rimu, a koja je kao devetogodišnja djevojčica bila svjedok mučeništva župnika Gospodnetića i nekih vjernika katolika u Bos. Grahovu.

Na misnom slavlju bio je nazočan i generalni konzul gerant Republike Hrvatske u Mostaru Dragan Matijević.

Ovogodišnja komemoracija bila je se u svjetlu nedavnoga službenog dopuštenja Svete Stolice da Banjolučka biskupija može započeti proces beatifikacije četvorice svojih svećenika ubijenih u II. svjetskom ratu: Waldemara Maximilijana Nestora, župnika u Drvaru, Jurja Gospodnetića, župnika u Bos. Grahovu, Krešimira Barišića, župnika u Krnjeuši kod Bos. Petrovca i Ante Dujlovića, župnika u Gumjeri kod Prnjavora.

U svojoj propovijedi biskup Komarica je istaknuo da od svih biskupija u hrvatskom narodu, Banjolučka biskupija prednjači po ubijenim svjedocima vjere i vjernosti Bogu, Crkvi i čovjeku u ratovima prošlog stoljeća, posebno kad su u pitanju svećenici. " Svi su oni bili i ostali vjerni svome svećeničkom i pastirskom pozivu, čuvajući i braneći do zadnjeg časa svog života povjereno im stado Kristovih vjernika", naglasio je biskup te dodao da je jedan od takvih vjernih i postojanih Kristovih svećenika bio i mladi župnik bosanskograhovske župe don Juraj Gospodnetić.

Biskup je s radošću najavio početak postupka beatifikacije don Jurja i ostale trojice svećenika, te zamolio sve vjernike - a posebice one iz Grahova i Postira - da šire među drugim katolicima tu istinu i pomognu na druge načine rad službene biskupijske komisije kako bi svijetli lik don Jurja i drugih svećenika cijela Crkva prepoznala i uzdigla na čast oltara.

Pred kraj misnog slavlja svim nazočnima su se obratili časna sestra Celina Sarić koja je iznijela sjećanje na svoga župnika i katehetu don Jurja, te don Pavao Gospodnetić koji je izrazio nadu da će lik don Jurja Gospodnetića još vise povezati župe njegova rođenja i mučeništva, Postire i Bosansko Grahovo, kao i dvije biskupije - Hvarsko-bračku i Banjolučku, te da će u pravom svjetlu zasjati cjelokupnom hrvatskom narodu.

Organizatori ovogodišnje komemoracije su bile Župa sv. Ilije proroka Bos. Grahovo te dvije grahovske udruge za očuvanje kulturne i povijesne baštine Hrvata - "Don Juraj Gospodnetić" Bos. Grahovo i "Dinara-Ponare" Zagreb.

Juraj Gospodnetić rodio se 9. siječnja 1910. u Postirama na Braču. Nakon osnovne škole u rodnom mjestu, gimnaziju je završio u Šibeniku, teološki studij započeo u Splitu a završio u Zagrebu. Za đakona je bio zaređen 10. travnja 1938. godine a za svećenika u Zagrebu, 26. lipnja 1938. godine
U rodnom mjestu služio je mladu misu na blagdan Gospe Karmelske 16. srpnja 1938. godine, a godinu kasnije imenovan za župnika Bosanskoga Grahova.
Inkardiniran je u Banjalučku biskupiju i kao župnik Bosanskog Grahova zvjerski od četnika mučen i ubijen po izbijanju partizansko-četničkog ustanka u zapadnoj Bosni 27. srpnja 1941. Za grob mu se ni danas ne zna. Sa župnikom don Jurjem tih je dana ubijeno preko 250 žena, djece i muškaraca Hrvata, župljana Bos. Grahova u selima Obljaj, Korita, Luke, Ugarci, Crni Lug i dr. Od prijeratnih oko 1500 vjernika župe Bos. Grahovo kraj II. svjetskog rata dočekalo ih je na ogništima samo nekoliko desetaka. Nakon rata komunističke vlasti su većini katoličkih vjernika priječile povratak u rodni kraj, a njihova imovina dobila je vrlo brzo nove vlasnike.