Kako do formiranja vlasti u BiH?

SDP za sebe želi veliki dio vlasti, iako mu to prema izbornim rezultatima ne pripada. Uz to ruši raniji dogovor da se na funkciji predsjedavajuće Vijeća ministara BiH vrši rotacija prema „nacionalnom ključu", te ne može da nađe dogovor sa hrvatskim i srpskim stranaka u BiH koji imaju neosporni izborni legitimitet da formiraju zajedno sa SDP-om i SDA, kao bošnjačkim blokom, vlast na svim razinama, od županija preko entiteta do države, kako bi se stvorila parlamentarna većina koja će u punom kapacitetu moći obnašati vlast i provesti ustavne promjene, koje su neminovne, a to je jedino o čemu se slažu svi u BiH, od stranaka, međunarodne zajednice, ali i susjeda Hrvatske i Srbije kao potpisnica Daytona, piše slobodna dalmacija.

Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Zlatko Lagumdžija izjavio je da vjeruje da će vlast na razini BiH biti uspostavljena do kraja veljače i izrazio nadu da će SDP sa SNSD-om, koji je u Republici Srpskoj (RS) pobjednička stranka, uskoro postići dogovor.

Lagumdžija je za BN televiziju rekao da SDP nije remetilački faktor i da je otvoren za čist, jasan i iskren dogovor.

- Ali, ako će institucije BiH biti mjesto na kojem ćemo samo da se tučemo i varamo - bolje bez nas. Mi hoćemo da budemo opozicija onome tko pravi takve institucije BiH. Ali, ako bilo tko želi, uključujući i SNSD, da pravimo zajedno drugačiju BiH - sa ekonomskog, socijalnog, pravnog aspekta, BiH koja ima dva entiteta i tri jednakopravna naroda na cijeloj teritoriji BiH i sve građane ravnopravne, tu smo", rekao je Lagumdžija.

S druge strane predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik tvrdi da njegova stranka i „njen partner" SDS neće ulaziti ni u kakvu programsku suradnju na razini BiH, „jer je to nemoguće".

- Nas interesira isključivo da stranke iz RS-a budu u vlasti i da dobiju one resore koji nama pripadaju - naveo je Dodik i ponovio stav kada je u pitanju formiranje vlasti na razini BiH koji podrazumijeva da SNSD i SDS dobiju četiri ministarska mjesta u Vijeću ministara BiH, „koliko i pripada RS-u".

Dodik je ponovio, a što predstavnici Hrvata traže i što im prema džentlmenskom dogovoru i pripada, kao i prema izbornom rezultatu dva HDZ-a koji imaju preko 85 posto izborne potpore hrvatskog biračkog tijela u BiH, da predsjedavajući Vijeća ministara treba biti Hrvat, „koga će predložiti većinske hrvatske stranke".

Potvrdio je i da predstavnici iz RS-a među četiri ministarska mjesta traže i funkciju šefa bh. diplomacije. Kod formiranja Vijeća ministara mora se, kaže, poštovati princip rotacije, „što je regulirano Dejtonskim sporazumom".

Ističući da je njegova stranka spremna za formiranje vlasti na razini BiH, naglasio je da „što se tiče roka za novo Vijeće ministara nije "vidovit da može točno reći kada će to i biti, ponavljajući da su stranke iz RS-a spremne da se to uradi što prije".

- Volio bih da se to uradi već danas, ali naši principi se neće žrtvovati i oni su jasni", ustvrdio je predsjednik SNSD-a.

Predsjednik HDZ BiH dr.Dragan Čović naglašava kako europski put BiH nema alternativu, te da je nužno osigurati političku stabilnost BiH koja se veže za nužne ustavne promjene, te podići ekonomsku i socijalnu stabilnost BiH na višu razinu nego do sada.

- Nužan je kompromis legalnih i legitimnih predstavnika sva tri konstitutivna naroda u BiH. Sva ustavna i zakonska rješenja moraju osiguravati jednaka prava i odgovornosti za sva tri konstitutivna naroda i svakog građanina BiH. Želimo osigurati apsolutnu ustavnu jednakopravnost hrvatskog naroda s druga dva konstitutivna naroda u BiH u procesu ustavnih promjena, a zalažemo se i za izmjenu Izbornog zakona koji će hrvatskom narodu u BiH osigurati izbor legitimnih predstavnika hrvatskog naroda u svim tijelima i na svim razinama vlasti u BiH - istaknuo je Čović nakon razgovora s hrvatskim veleposlanikom Staničićem u Mostaru.

- Vlast na svim razinama u BiH za koje su provedeni Opći izbori 2010. godine treba konstituirati poštujući većinski izborni legitimitet unutar svakog konstitutivnog naroda, te na taj način osigurati da vlast odražava političku volju konstitutivnih naroda i građana iskazanu na demokratskim izborima - istaknuo je Čović.

Predsjednik HDZ-a 1990 dr. Božo Ljubić dodaje kako HDZ 1990 i HDZBiH ne blokiraju, kako to neki tvrde, uspostavu vlasti, već, naprotiv, čine sve kako bi bio postignut međustranački dogovor koji će jamčiti stabilnost i funkcionalnost novih vlada za cijeli izborni ciklus. Za taj dogovor potrebno je poštivanje većinskog izbornog legitimiteta dobivenog u svakom narodu i svih građana.

I predsjednik SDA Sulejman Tihić sada je promijenio priču izjavljujući kako predsjedavajući Vijeća ministara treba biti Hrvat iz HDZ-a BiH, a ministar vanjskih poslova Bošnjak iz SDP-a, a to sigurno neće prihvatiti SNSD jer prošli ministar vanjskih poslova bio je u bošnjačkoj kvoti, odnosno iz Silajdžićeve stranke za BiH.

Kada će se vlast u BiH konačno formirati nitko ne zna. Međunarodna zajednica i OHR javno se previše ne miješaju u formiranje vlasti. Znakovita je i izjava veleposlanika Ruske Federacije u BiH Aleksandra Harčenka koji je ponovio ovih dana u Banjoj Luci da njegova država ima čvrst stav - zatvaranje OHR-a što prije i nekorištenje „bonskih ovlaštenja".

Harčenko je na okruglom stolu o temi „Rusija i ruska vanjska politika početkom trećeg milenija" kazao da posebni predstavnik EU neće imati ovlaštenja visokog predstavnika u BiH, već sasvim drugu ulogu, što nije samo stav Rusije, nego i EU.

- Rusija smatra da će prisustvom te institucije EU pomagati BiH na putu evropskih integracija", naglasio je on.

Ono što pozdravljaju većim dijelom gotovo svi u BiH, je angažman njemačke kancelarke Angele Merkel, ali i zajednička izjava hrvatske premijerke Jadranke Kosor i predsjednika Ive Josipovića, kada je u pitanju formiranje vlasti u BiH i europskog puta BiH.

Miroslav Landeka