FOTO  Imamo jedan od najskupljih i najsloženijih sustava obrazovanja u svijetu

Znanstvenici iz oblasti pedagoških znanosti, profesori sveučilišta i istraživači, koji čine eminentni sastav Odbora za pedagoške znanosti Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, su s velikom zabrinutošću, mada ne iznenađeni, primili informaciju o rezultatima PISA testiranja.

Ovi nalazi koje svake tri godine nakon provedenih testiranja objavljuje OECD sa velikom pažnjom analiziraju sve zemlje. I to ne samo njihovi pedagoški stručnjaci i drugi poslenici u obrazovanju, nego i svi oni koji prate ili treba da prate napredak, rast i razvoj obrazovnog potencijala samog društva, te poticanje kreativnosti i razvijanje interesa za znanstvena istraživanja kod učenika već u tijeku samog školovanja.

Pored uvažavanja i vrednovanja PISA testiranja se nerijetko nađu na meti kritičara što ne treba zanemarivati, mada se već godinama potvrđuje kao pravilo da PISA testiranja kritiziraju samo one zemlje koje nisu zadovoljne postignućima svojih učenika. Važnije od toga za nas bi trebala biti činjenica da se učenici iz ekonomski razvijenih zemalja u pravilu nalaze pri vrhu rang ljestvice dok se na dnu nalaze učenici iz ekonomski nerazvijenih zemalja. Veze između kvalitete obrazovanja i ukupnog društvenog razvoja i napretka su i ovdje više nego očigledne.

Gotovo svaki član Odbora je od kraja 1990-tih godina do danas, na osnovu vlastitih istraživanja i analiza, ukazivao na slabosti obrazovnog (obrazovnih) sustava i prognozirao loše posljedice obrazovne politike i prakse u BiH.

Nažalost, takva upozorenja dokumentarno i zanastveno utemeljena ne samo da nisu potaknula kreatore obrazovne politike da rade na poboljšanju obrazovnih sustava nego je stanje svake godine postajalo sve gore.

Istraživanja nedvosmisleno pokazuju da BiH ima jedan od najsloženijih sustava obrazovanja podijeljen na 14 administrativno-upravnih jedinica, sustav u kom se učenici dijele prema entitetskoj i etničkoj pripadnosti, školuju prema tri nacionalna nastavna plana i programa, uče iz nedovoljno kvalitetnih nacionalno usmjerenih udžbenika, u kojima su podjele i etno-ekskluzivnost važnije od znanja, gdje u 54 slučaja djeluju 'dvije škole pod jednim krovom' i mnoštvo drugih slabosti koje čine ovaj sustav jednim od najskupljih sustava obrazovanja u svijetu (kad se usporedi sa izdvajanjem za obrazovanje iz BNP per capita).

 

Članovi Odbora za pedagoške zannosti ANUBiH izražavaju svoju spremnost da zajedno sa svim drugim zannstvenim i stručnim institucijama i pojedincima koji su motivirani za progresivne promjene, nakon pažljivog proučavanja i interpretiranja učeničkih postignuća i drugih pokazatelja koji se mogu iščitati iz PISA izvještaja o našem obrazovnom sustavu, budu pokretači i organizatori ozbiljnih znanstveno utemeljenih rasprava i istraživanja o svakom uočenom problemu i nedostatku na koje redovno ukazuje PISA za svaku zemlju. Tek na osnovu tako dobivenih istraživačkih nalaza bit će moguće je predlagati odgovarajuće puteve kratkoročnih i dugoročnih poboljšanja našeg školskog i odgojno-obrazovnog sustava.

Kod PISA testiranja nije u pitanju znanje znanja, tu se ne propituje reproduktivno znanje nego funkcionalno, upotrebljivo znanje kojeg nema bez istinski shvaćene suštine svake nove informacije, novog znanja i njegove upotrebljivosti. Zato nije važno što će naš učenik znati Pitagorin poučak izdeklamirati naizust, nego za što mu to znanje može koristiti, ili nije važno koliko učenik tečno čita nego što mu poručuje pročitani tekst.

Članovi Odbora smatraju da što prije preusmjerimo snage sa podjela i indokrinirajućih informacija na kvalitetno i funkcionalno poučavanje koje omogućava učeniku samostalno istraživanje, slobodno izražavanje vlastitih stavova i ideja, razvoj kreativnih i inovativnih praksi - to ćemo ubuduće biti zadovoljniji učeničkim postignućima i bez ovakvih i sličnih propitivanja.