Hrvati se zajedno moraju izboriti za opstanak i ostanak u BiH

Dragan Čović
Tijekom te duge povijesti proživio je i preživio burna razdoblja državno-političkih mijena. Slijedom toga, Hrvati su plebiscitarno na referendumu za samostalnost Bosne i Hercegovine glasovali "za", braneći nakon toga i u ratu njezinu cjelovitost i suverenost, a potom i nadasve konstruktivnom ulogom u postizanju Washingtonskog i Daytonskog mirovnog sporazuma. Bosna i Hercegovina stoga je, kao što je bila kroz svu povijest, država i domovina naroda. Hrvatska, sukladno duhu i slovu spomenutih sporazuma, jest sujamac konstitutivnosti i ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini. I tu će svoju ulogu dosljedno izvršavati. Sarajevo jest glavni grad i hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, a hrvatski narod - kao, uostalom, i ostala dva naroda, Bošnjaci i Srbi - ima ustavno pravo izabrati svoje predstavnike u tijelima državne i federalne vlasti, poručila je predsjednica Republike Hrvatske u svom uvodnom obraćanju u specijalnom prilogu "Hrvati u BiH" koji je danas izašao u Hrvatskoj i BiH uz Večernji list. Najviši predstavnici Hrvata iz obje domovine, i Hrvatske i BiH, u specijalu koji donosimo pisali su u cilju da se na jednom mjestu svim Hrvatima u BiH, Hrvatskoj, iseljeništvu... prikažu i stručno obrade sva područja života i djelovanja hrvatskoga naroda.

Poruka Bošnjacima i Srbima

- Naš poziv i poruka zajedništva je doprla do cjelokupnog hrvatskoga naroda, a uputili smo je i našim bratskim narodima Srbima i Bošnjacima s kojima dijelimo ovu prelijepu zemlju. Veliki su to politički uspjesi ako se uzme u obzir da je na drugoj strani mnogo onih koji žele potpuno drugačija rješenja, pa čak i ona koja ne predviđaju Hrvate kao državotvoran konstitutivan narod već kao nacionalnu, etničku i naposljetku vjersku manjinu. A ima i onih, da se ne lažemo, koji bi najradije voljeli da uopće ne postojimo. Uložili smo velike napore i mnogo energije da se izmijeni Izborni zakon i provede odluka Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić". Prvi smo ponudili drugima naš prijedlog koji je dosljedno provodio principe odluke i nije išao na štetu bilo kojeg od konstitutivnih naroda, što je potvrdio i Ustavni sud. Danas više nitko ne vjeruje da ova zemlja može biti stabilna bez poštivanja konstitutivnosti naroda. Iako Izborni zakon nije izmijenjen, međunarodna zajednica je shvatila puni značaj poštivanja načela konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja za ukupnu perspektivu BiH, kao i da je ključ stabilnosti upravo poštivanje tih načela koja su jamstvo protiv majorizacije i vladavine bilo koga nad bilo kim, na bilo kojoj razini vlasti u BiH. Ona su ustavni instrument koji isključuje mogućnost institucionalnog nasilja, ugnjetavanja i tiranije - napisao je Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH u svom uvodnom obraćanju Hrvatima s obje strane granice čije su povijest, sadašnjost, ali i prijedlozi rješenja za bolju budućnost satkani unutar korica ovog specijalnog priloga. Jedini autohtoni narod u daytonskoj BiH i jedini europski narod u sadašnjoj BiH su Hrvati. Po prvi put na sveobuhvatan način donosimo sve o hrvatskom narodu, okolnostima i događajima koji su doveli do problema s kojima se suočava u BiH, presjeka povijesnih okolnosti, ali i Domovinskog rata i njegove uloge u obrani ovih prostora, do odluka vitalnih i značajnih za BiH, koje ne bi bilo da nije bilo upravo Hrvata. Dajemo i odgovore zašto su Hrvati smetnja, odnosno prepreka pojedinim ciljevima i planovima u BiH, a time i branik domovine im Bosne i Hercegovine.

Brojne teme, stručne analize...

Specijal se bavi višestoljetnim odnosima Hrvata s drugim narodima na prostoru BiH, ali i dugogodišnjim problemima s kojima se suočava u BiH. Donosi više od 30 tema, kroz koje su Večernjakovi autori, kolumnisti, ali i brojni stručnjaci dali pregled na povijest, odnose, probleme i pomoć Hrvatima u BiH. Eksperti i povjesničari raščlanjuju čimbenike koji su utjecali na hrvatski narod kroz stoljeća - od njihovih početaka, uspona i padova te definiraju korijene problema, ali nude i prijedloge rješenja. Neke od tema koje možete pročitati u današnjem specijalu su: Povijest Hrvata - između ratova, obespravljivanja i borbe za budućnost; zašto su Sveučilište u Mostaru i Sveučilišna klinička bolnica Mostar stupovi opstanka Hrvata u BiH; strategija Vlade RH: hrvatski narod u BiH je trajni prioritet državne politike; što pokazuju rezultati popisa stanovništva u BiH i zašto je on važan; kako zaustaviti negativne demografske trendove; kakva je uloga Hrvatskog vijeća obrane u obrani BiH i Hrvatske; Katolička crkva u BiH... suradnja s drugim vjerskim zajednicama i izgradnja suživota; zašto su zbog malobrojnosti i majorizacije svi izbori za Hrvate u BiH bili su nacionalni plebiscit; konstitutivnost Hrvata kao temelj političkog djelovanja u BiH; Hrvati predvodnici europskog puta BiH, nacionalni identitet, obilježja, jezik, kultura hrvatskog naroda u BiH i trajna obveza njezinog očuvanja... Donosimo i analizu: "Daytonska država ima čak 14 vlada. Zašto ih 10 treba ukinuti?" te popis 50 najpoznatijih hrvatskih velikana iz BiH. Uredništvo Večernjeg lista, svjesno kako Hrvati u BiH žive u svojevrsnom medijskom mraku i blokadama, bez svojih utjecajnih medija, odlučilo je hrvatskom narodu darovati ovaj specijal. Kao kamenčić u zajedničkoj misiji očuvanja, odnosno opstanka i ostanka Hrvata u BiH kao konstitutivnog i ravnopravnog naroda.

Predstojeći izbori u Bosni i Hercegovini, zbog njezinih povijesnih specifičnosti, unutarnjeg uređenja te međunarodnih utjecaja, kao i zbog političkih okolnosti u kojima se događaju, imaju posebno veliku važnost. Za hrvatski narod oni dodatno imaju osobitu važnost kao ispit stvarne ravnopravnosti i konstitutivnosti. Stoga pozivam sve Hrvate u BiH, kao i Hrvate u Hrvatskoj i diljem svijeta koji imaju biračko pravo, da izađu na izbore i da svojom slobodnom voljom biraju svoje političke predstavnike. Vlastita prava mogu se zahtijevati, izboriti i braniti samo ako se za njihovo postignuće preuzme potpuna odgovornost. A ona je, drage Hrvatice i Hrvati, i svi građani BiH, 7. listopada na vašim biračkim mjestima. Izjave što su ih u prilog opstojnosti BiH kao države triju ravnopravnih naroda dali predstavnici međunarodne zajednice, odnosno država koje su zajedno s Hrvatskom sujamci dosljedne provedbe Daytonskog sporazuma, ohrabruju da će postizborno konstituiranje tijela državne i entitetskih vlasti biti praćeno s punom pozornošću, posebice u svjetlu osiguranja političke ravnopravnosti svih triju naroda. A to je uvjet buduće funkcionalnosti BiH. U BiH vidimo nakon izbora rizik za pravnu sigurnost i političku i institucionalnu stabilnost zbog neuspjeha u provedbi izmjena izbornog pravnog okvira kako bi se u potpunosti poštivala prava i jednakost triju konstitutivnih naroda - Bošnjaka, Hrvata i Srba - u skladu s odlukom Ustavnog suda same BiH o legitimnoj i razmjernoj zastupljenosti konstitutivnih naroda na svim razinama vlasti, uključujući i Predsjedništva.

U mojoj domovini Bosni i Hercegovini u predstojećem razdoblju će se odlučivati o brojnim važnim pitanjima koja će predodrediti sudbinu nje i njezina hrvatskog naroda. Svaki izbori su novi izazov kako motivirati birače da izađu na birališta i iskoriste svoje demokratsko pravo. U ovom trenutku jedini način da Hrvati BiH preuzmu svoju i sudbinu svoje zemlje u vlastite ruke je da izađu u što većem broju i pokažu zajedništvo.

Konstitutivnost i ravnopravnost hrvatskoga naroda danas, nažalost, ne štite institucije i ustav, što bi to trebao biti slučaj i na čemu već dugo vremena inzistiramo, već je ona u cijelosti u našim rukama. Koliko je izborimo toliko ćemo je imati. Zbog želje za stabilnom, modernom i europskom Bosnom i Hercegovinom, primarnom željom za opstojnosti hrvatskog naroda u svojoj domovini Bosni i Hercegovini, pozivam vas sve da 7. listopada svi budemo svjedoci veličanstvenog hrvatskog zajedništva. Upravo onakvog kakvo nam je kroz dugu i tešku povijest omogućilo da ustrajemo u ostvarenju općeg dobra hrvatskoga naroda, njegova opstanka na ovim prostorima kroz neumoljivu borbu za njegov identitet, prava i slobodu na svakom pedlju naše domovine Bosne i Hercegovine. Svaki izbori koje dobijemo daju nam novi prostor i mogućnost da nastavimo raditi na ranije započetim projektima, ali i da iniciramo i razvijamo nove. Bez legitimnih predstavnika Hrvata javni resursi se mogu koristiti i usmjeravati po željama i preferencijama predstavnika samo jednog naroda, a tu su i brojne pozicije u administraciji i sve ono čime raspolaže određena politika kada dobije vlast.

Vecernji list