Hercegovina do 1 svibnja ostaje bez 2000 radnih mjesta

...već se jedno vrijeme prelijeva u bankarsko-osiguravajući i poslovni sektor, a naši izvori nam potvrđuju da se već spremaju veća otpuštanja u poduzećima poput HT-Eroneta, Hypo banke, Hercegovina osiguranja i drugih.
Prema sadašnjim planovima, čak bi dvije tisuće ljudi s područja Hercegovine do 1. svibnja moglo ostati bez posla, a treba svakako napomenuti kako se radi o dobro plaćenim radnim mjestima, na osnovi kojih su se u velikoj mjeri punili proračun i sustav mirovinskog osiguranja. Ne treba podsjećati kako će ovakav scenarij imati izravni udarac na održivost naplate prihoda, pa tako i onih potrebnih za isplate mirovina.

Udar na banke

Globalni ekonomski trendovi koji su već ranije doveli do lošeg poslovanja banaka tek bi sada trebali “udariti” na tržište naše zemlje, pri čemu ekonomski analitičari strahuju kako će, pored smanjivanja broja bankarskih poslovnica, doći i do kadrovskih rezanja.
U ovom kontekstu treba naglasiti kako je Hypo Alpe-Adria Bank International najavila povlačenje s pet istočnoeuropskih tržišta. Kako piše austrijski poslovni list Wirtschaftsblatt, navedena banka namjerava napustiti tržišta Mađarske, Bugarske, Crne Gore, Makedonije i Ukrajine, a sve u sklopu restrukturiranja poslovanja. Iako među navedenim tržištima nema naše zemlje, potvrđeno je kako će program restrukturiranja sada nacionalizirane banke obuhvatiti i proces otpuštanja dijela zaposlenika u poslovnicama u Hercegovini. Inače, iako u komercijalnim bankama nije zaposleni velik broj ljudi, zbog činjenice da se prinosi banaka svake godine smanjuju, kako bi spriječili daljnji pad prinosa, vodstva banaka će morati smanjivati troškove i otpuštati djelatnike. Prema mišljenju poznatog ekonomskog stručnjaka dr. Vjekoslava Domjana, činjenica je kako će se kriza tek sada iz realnog sektora prebaciti u financijski, pri čemu je jasno da će komercijalne banke biti prisiljene vršiti rezove. Ono što ohrabruje je podatak da će udar biti ipak nešto blaži nego u zapadnim zemljama, no budući se ne provode velike ekonomske reforme, banke će zbog suženog prostora u sadašnjem sustavu morati vršiti restrukturiranje u oblasti zaposlenih.

Osiguravajući sektor i javna poduzeća

Na udaru krize uskoro će se naći srodne i povezene djelatnosti kao što su osiguravajuće kuće i leasing kompanije, koje već trpe gubitke zbog, primjerice, pada prodaje novih automobila. Tržište osiguranja sve više postaje zatvoreni krug u kojem ima vrlo malo nove premije, a stara lagano nestaje. Istodobno, kupovna moć građana je smanjena, kupuje se samo najnužnije, a osigurava samo što se mora. Domjan je upozorio kako će doći do otpuštanja radnika u pojedinim osiguravajućim i leasing kompanijama koje su imale malu premiju, a koje inače u cijelom financijskom sustavu zauzimaju tek 10 posto. Istodobno, financijska kriza svakako već određeno vrijeme pogađa i neka javna poduzeća, pa tako mostarski HT određeno razdoblje već trpi gubitke, dijelom i zbog političke klime koja već mjesecima blokira imenovanje direktora ovog poduzeća, a dijelom i zbog negativnih trendova na tržištu. Naime, Vanja Gavran, voditelj Odjela za korporativne komunikacije HT-a, potvrdio je kako se planira “zbrinjavanje” 50 osoba iz ovog poduzeća do stjecanja uvjeta za njihovo umirovljenje. Ipak, doznajemo kako bi broj otpuštenih u HT-u, Eronetu i Hrvatskim poštama mogao doseći broj od 500 radnika koji bi zbog krize trebali “ostati na ulici”.

Pad premije

Petnaest osiguravajućih društava, koliko ih je krajem prošle godine bilo registrirano na području Federacije, prikupilo je tijekom 2009. ukupno 338,9 milijuna maraka premije. Budući da su te kompanije godinu ranije prikupile 335,7 milijuna maraka premije, to znači da se u prošloj godini globalna financijska kriza zaista odrazila na poslovanje ovdašnjih društava, jer je rast ukupne premije u 2009. u većem bh. entitetu u odnosu na 2008. iznosio samo 0,95 posto. Stoga se očekuje kako će se negativni trendovi nastaviti i tijekom ove godine, čime dodatno pogoduje i smanjena kupovna moć građana, loša ukupna ekonomska klima te sve izraženija konkurencija. Tu su borbu sredinom prošle godine dodatno zaoštrili regulatori u BiH koji su nizom zakonskih propisa dopustili društvima iz jednog etniteta da posluju u drugom.

Štednja

Domjan smatra da se što prije moraju iznaći novi načini za savladavanje krize koja je zahvatila financijski sektor i koja se najočitije manifestira upravo kroz poslovanje osiguravajućih kuća, ali i pojedinih banaka. Naime, trebalo bi, tvrdi ovaj ekonomski analitičar, uvesti potpuno nove financijske institucije i sektore, a neki od njih su i takozvane štedionice. Radi se o institucijama koje već duže vrijeme postoje u drugim razvijenim zemljama, pa čak i u RS-u. S druge strane, jedno od rješenja kriznog stanja je i razvijanje instrumenata vrijednosnih papira koji bi trebali riješiti probleme nacionalne štednje, ali i podići mogućnost novih investicija.

dnevni list