Gradimir Gojer: Federacija postaje bošnjački entitet

...antibosanskohercegovačku politiku, razlozima za gubitak kulturnog identiteta Hrvata te o političkim i kulturnim podjelama među najmalobrojnijim narodom u BiH.

U posljednje vrijeme sa svih strana se moglo čuti kako je ovo najteža situacija u kojoj se BiH nalazi od potpisivanja mirovnog sporazuma. Je li, po Vašem mišljenju, BiH doista u bezizlaznoj situaciji?

Apsolutno, ovo je jedna slijepa ulica u kojoj se našla BiH, ali isto tako i ova regija. Naime, ako kontekstiramo prilike u regiji, od susjedne Hrvatske gdje su u procesu priprema parlamentarnih izbora vrše policijski progoni i montiraju afere, po mom osobnom sudu, bez ozbiljnih dokaza, ako se zna da je u Srbiji iznimno nestabilna situacija kako ekonomska, tako i politička, i ako tomu pridodamo prilike u Crnoj Gori i Makedoniji koje su također nestabilne, onda se kontekst situacije u BiH može sagledati do kraja. Mislim da je BiH trenutačno na velikoj vododjelnici, jer sam uvjeren da će se upravo na BiH pokušati namiriti ono što je Srbija izgubila na Kosovu, pogotovo što bh. lideri koji sebe tako nazivaju, a nisu dorasli toj poziciji, jednostavno ništa ne čine da spriječe takav scenarij koji se očito u međunarodnoj zajednici neskriveno potencira. BiH u ovom trenutku klizi u svoje rastakanje i zahvaljujući ovdašnjem gubernatoru, visokom predstavniku Valentinu Inzku koji je potpuno razvlastio Hrvate, i koji je dao na pladnju vlast onima koji ne vole BiH. Osobno držim da Inzko otvoreno i isključivo radi za srpske interese. To što hrvatski političari nisu snažnije skočili protiv takvog djelovanja, smatram slabošću hrvatske politike u BiH. Inzkovim potezima samo su nacionalisti dobili krila. Unatoč njegovim izjavama kako će pomoći Hrvatima u BiH, u praksi se pokazalo da je više odmogao nego li pomogao. Hrvatima mogu pomoći samo hrvatski političari, konkretno da budu na onim mjestima na kojima ih je narod izabrao.

Kakva je uloga SDP-a u tom političkom rašomonu?

Ne može SDP slati poruku javnosti kako su oni i hrvatska stranka u situaciji u kojoj ne priznaju legitimnu i legalnu volju hrvatskoga naroda u BiH. A legitimna i legalna volja nije ovo što se danas događa na političkoj sceni BiH na kojoj patuljaste političke stranke s hrvatskim predznakom participiraju u vlasti, a one političke opcije koje su dobile potporu preko osamdeset posto hrvatskih birača nemaju nikakve šanse da participiraju u vlasti.

Imate li Vi neke argumente koji bi pomogli u spašavanju BiH i donekle stabiliziranju stanja u zemlji?

Postoje snage koje imaju volje za takvo što, međutim one su danas potpuno marginalizirane i one ne mogu doći do izražaja, jer SDA i SDP vode antibosanskohercegovačku politiku. Izbacujući kvalitetne kadrove s pozicija na kojima su do sada bili u velikim kompanijama, oni jednostavno dovode BiH, posebno Federaciju u poziciju da klecnu. Najzorniji primjer je smjena jednog od najuspješnijih direktora Energoinvesta Džemaila Vlahovljaka. Smijenjeno je 300 direktora. Između ostalih, smijenili su i direktora Kamernog teatra 55 Zlatka Topčića, borca s prve crte, čovjeka koji svojim djelima pledira za BiH i čovjeka koji je uspješno vodio ovaj teatar.

U posljednje vrijeme se govori o mogućem osnivanju hercegovačke i bosanske političke stranke, navodno s hrvatskim predznakom, što podsjeća na razdoblje između dva svjetska rata kada su djelovale slične hrvatske političke opcije u Bosni i Hercegovini. Kako to komentirate?

Mislim da je to pogubno iz više razloga. Prije svega, u BiH i sada djeluje previše hrvatskih političkih stranaka za koje baš nisam siguran da i štite hrvatske interese u ovoj zemlji. Većina ih djeluje samo da bi udomili svoje istaknute članove. U takvom ozračju u kojem ima previše hrvatskih stranaka, hrvatski nacionalni interes ne bi trebao biti u osnivanju novih stranaka, bilo da imaju regionalni karakter ili da su na cijelom teritoriju BiH. Držim da treba jačati postojeće stranke, ali prethodno bi trebalo osigurati hrvatski konsenzus u Bosni i Hercegovini. Kada to kažem, smatram da, primjerice, HSP ne može imati različito mišljenje o državi BiH od HDZ-a. Naime, obje spomenute stranke bi trebale podjednako štititi prava hrvatskoga naroda u BiH.

Što smatrate pod hrvatskim konsenzusom u BiH i je li on moguć?

Konsenzus je moguć samo ukoliko će se udružiti sve stranke s hrvatskim predznakom, zatim sve udruge s hrvatskim predznakom, prvenstveno kulturne kojih je bezbroj, i napraviti nacionalni program. Nažalost, mi trenutno nemamo nikakvog programa, a ne nacionalnog! Kada su Hrvati u pitanju, ne postoji konsenzus ni oko kulturnog programa, to je činjenica. Kada je u Mostaru osnovan Hrvatski intelektualni zbor, očekivao sam da će ta udruga poroditi neki dokument koji će snažno pokrenuti procese u pravcu zaštite barem kulturnog identiteta Hrvata u BiH. Međutim, hrvatski političari i dalje o kulturnom identitetu šute, a šute i udruge. A upravo je hrvatski kulturni identitet napadnut sa svih strana. Pojedine udruge pretvorile su se u filijale nekih političkih stranka, što praktično znači da Hrvati u BiH nemaju nikakav kulturni utjecaj, nego djeluju kao produžena ruka pojedinih političkih stranka.

Iz pojedinih diplomatskih krugova puštaju se probni baloni vezani za prekompoziciju FBiH. Je li to u praksi izvedivo?

To je nova naivna bomba međunarodne zajednice kojom pod znacima navoda žele pomoći Hrvatima u BiH. Jednostavno riječ je o kontraproduktivnom prijedlogu. Naime, Hrvati moraju, prije svega, dobiti sva prava koja trenutno uživaju druga dva konstitutivna naroda. Naime, ako su Srbi dobili sve nacionalne institucije, a to je izjavio nedavno i predsjednik Dodik kazavši "imamo sve osim priznanja državnosti". Za razliku od Srba, Hrvati nemaju ništa. To je naše trenutno stanje. Kada su u pitanju Bošnjaci, Federacija svakim danom sve više postaje bošnjački entitet, i ona je sve manje teritorij življenja Hrvata. Bošnjaci su apsolutni vladari Federacije BiH. Možda je ona mjesto stanovanja Hrvata, ali mjesto življenja - nije. No, ruku na srce, tomu su kumovali i hrvatski političari koji su se više angažirali u Hercegovini, što je dalo vjetar u leđa Bošnjacima.

Sintagmu koja se koristi u medijima od pojedinaca da će Bošnjaci postati Palestinci u BiH, Vi ste to jednom prigodom kazali za Hrvate. Zašto?

I Hrvati i Bošnjaci su na pragu da završe kao Palestinci. Ja sam Hrvat koji živi u BiH i nemam rezervnu domovinu. Prema tome, ako se nastavi s vođenjem politike u korist Srba, a to čine i pojedine bošnjačke stranke, a da ne kažem i neki međunarodni krugovi, onda će Hrvati, kao i Bošnjaci, izgubiti ovu zemlju i završiti na stupu srama, kao što se to u posljednje vrijeme događa pojedincima koji su se borili za ovu zemlju. Osobno se bojim i za sebe. Naime, ja sam trenutno čovjek bez posla, s tri završena fakulteta i otvoreno kažem da ću svoje usluge ponuditi i Čoviću i Dodiku, jer ovdje nemam što jesti.

Nedavno ste govorili o antibosanskohercegovačkoj politici koja vlada u kulturi. Možete li preciznije reći o čemu je riječ?

- Kada ste me to pitali, bit ću izravan. Mislim da se trenutno u grobu prevrću osnivači kulturnih susreta u Brčkom, pokojni Radoslav Stevanović i rahmetli Zenan Zahirović. Srpski i hrvatski nacionalisti pretvorili su susrete u Brčkom u malo lošiju arenu svojih nečasnih nakana. Primjerice, selektor Darko Lukić nije došao gledati svoju predstavu ni u Prijedor koji mu je od Zagreba udaljen stotinjak kilometara, a predstava Gazi Husrev-beg i može igrati u Brčkom, jer je Brčko već sad srpski grad u kojem pojedini Hrvati i Bošnjaci predstavljaju samo fikuse. To službeno Sarajevo više ne zanima, a time je sve rečeno kada govorimo državotvornosti pojedinih političara koji su danas na vlasti.

izvor: vecernji list