Europa priprema cjelovito rješenje za BiH

bih inzko, eu, Valentin Inzko, BIH, BIH, popis, BIH, BIH, BIH, BIH, BIH, Dayton, BIH, državljanstvo, BIH, BIH, Europska unija, BIH, drva, fakultet, zemlja, Balkan, bogataši, plaće, BIH, guzonja, BIH, proračun, luksuz, dubioza kolektiv, Nedjeljom u 2, BIH, Fotelja, direktor, BIH, Federacija BIH, dugovi, status, BIH, socijalni nemiri, Federacija BIH, Republika Srpska, Hrvati u BIH, županije, BIH, BIH, država za čovjeka, tužitelji, država, BIH, tužba, ministri, Vlada Federacije, vlada bih, BIH, BIH, nacionalnost, vlast, BIH, Politika, Novac, nato, siromaštvo, BIH, migracije, emigracija, azil, nezaposlenost, BIH, MMF, novac mmf, BIH, norveška, BIH, uvjeti, prodaja, MMF, BIH, poskupljenje, trošarine, građani BiH, BIH, Koridor Vc, BIH, život, BIH, Europska unija

Međunarodna zajednica je, čini se, odustala od planova o skorom zatvaranju Ureda visokog predstavnika (OHR) i dokidanju izvršnih ovlasti koje visoki međunarodni predstavnik ima u Bosni i Hercegovini.
Naime, gotovo je posve izvjesno da niti na predstojećoj sjednici Vijeća za implementaciju mira (PIC), međunarodnog tijela koje nadzire provedbu Daytonskog sporazuma, neće biti donesena odluka o zatvaranju OHR-a. Ta je sjednica zakazana za kraj veljače, a situacija u Bosni i Hercegovini trenutno se čini suviše osjetljivom i kompliciranom, bez naznaka da bi uskoro mogao biti postignut neki dogovor bosanskohercegovačkih političara o najvažnijim pitanjima, prije svega provedbi reformi neophodnih na putu prema Europskoj uniji i NATO-u te reformi Ustava BiH.
Dapače, provokativni potezi jednog entiteta, Republike Srpske (RS), poput potenciranja priče o provedbi referenduma, dodatno usložnjavaju političke prilike u BiH. Ne treba smetnuti s uma niti činjenicu da je 2010. izborna godina u BiH, a radikalizacija političkih prilika odgovara nekim strankama koje računaju da će lakše pridobiti birače ako se ovi budu izjašnjavali imajući na umu svoju nacionalnu pripadnost, a ne velike socijalne, prije svega gospodarske probleme.


S druge strane, nova europska politika spram BiH tek poprima jasnije obrise, i dojam je da u međunarodnoj zajednici ne žele žuriti s rješenjima prije nego ona poprime cjelovit oblik. Očekuje se da će u Bosnu i Hercegovinu u drugoj polovini veljače ili početkom ožujka doputovati visoka europska predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton.
Lutz Guemner, glasnogovornik Ashton potvrdio je za bosanskohercegovačke medije da se intenzivno radi na nekim rješenjima za BiH, no da je prerano ulaziti u detalje jer su za sada mnoge opcije otvorene. »Sa sigurnošću mogu reći da to neće biti kurtoazni posjet, nego će cilj biti vrlo važna razmjena mišljenja o konkretnim pitanjima. Pozitivan razvoj situacije u BiH jedan je od prioriteta Ashton, kazao je Guemner.
I ministar vanjskih poslova Španjolske, zemlje koja predsjeda EU-om, Miguel Angel Moratinos kazao je da se za BiH sprema cjelovitije rješenje na tragu produbljenog »butmirskog sporazuma«, odnosno paketa reformi koje su visoki dužnosnici Europske Unije i Sjedinjenih Država potkraj prošle godine ponudili političarima u BiH.


Zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD-a Stuart Jones, koji je bio jedan od dužnosnika koji su radili na spomenutom »butmirskom paketu«, izjavio je u Washingtonu, tijekom susreta s premijerom Federacije BiH Mustafom Mujezinovićem, da američka administracija ne odustaje od asistiranja kod ustavnih reformi u Bosni i Hercegovini. »Sjedinjene Američke Države daju podršku snagama koje su spremne za reforme i reformske procese i nadaju se da će s novim predsjedništvom Europske unije te aktivnosti krenuti u pozitivnom smjeru«, kazao je Jones. Alejandro Enrique Alvargonzales San Martin, španjolski veleposlanik u BiH također je potvrdio kako Bosna i Hercegovina nije samo prioritet Španjolske, već i Europske unije, ali da trenutna struktura u BiH nije funkcionalna te da bi ova zemlja za pregovaranje s EU-om trebala imati institucije i zaokružen pravni sustav.
»Ako se ne postignu reforme, pristupanje BiH euroatlantskim integracijama će biti nemoguće. BiH treba raditi na svom prosperitetu i socijalnoj stabilnosti, a događaji koji se trenutno odvijaju u BiH obvezuju EU da poduzme nešto u vezi s tim pitanjima. No, rješenja za BiH trebaju pronaći domaći političari, naša misija je da pomognemo i savjetujemo, ali vremenski smo ograničeni s obzirom na to da su u listopadu opći izbori u BiH«, kazao je španjolski veleposlanik.


Španjolska, koja predsjeda EU-om spremna je organizirati sastanak kojemu bi tema bila reforma Ustava BiH, no za to je preduvjet dogovor bosanskohercegovačkih političara i realističan cilj. »Ako bi došlo do neke vrste Daytona 2, njegov cilj bi bile ustavne reforme, jer su nam pregovori u okviru europsko-američke inicijative s kraja prošle godine pokazali gdje leže problemi, kao i koje su pozicije političkih stranaka u BiH«, kazao je Alvargonzales, uz ogradu da možda sada i nije pravi trenutak za organiziranje ove vrste konferencije.
Dakle, važan cilj nove europske politike spram BiH je pokušati privoljeti bosanskohercegovačke političare na postizanje nekog dogovora.
U tom kontekstu, visoki međunarodni predstavnik i specijalni predstavnik Europske unije (EUSR) u BiH Valentin Inzko započeo je ovoga tjedna seriju bilateralnih sastanaka s najutjecajnijim stranačkim liderima u BiH.Tema Inzkovih razgovora s čelnicima vodećih stranaka u ovoj zemlji su trenutno najaktualnija politička pitanja kao i o neriješena pitanja programa »pet plus dva« koja se odnose na državnu i vojnu imovinu. Podsjetimo, paket »pet plus dva« odnosi se na uvjete i ciljeve koje je PIC postavio kao preduvjet za zatvaranje OHR-a i transformaciju tog ureda u ojačani ured specijalnog predstavnika EU.


Idući sastanak PIC-a je zakazan za kraj ovog mjeseca, pa Inzko namjerava upozoriti političare u BiH na potrebu postizanja napretka kada je riječ o ispunjavanju postavljenih uvjeta, posebno onih koji se odnose na raspodjelu državne i vojne imovine.
Seriju razgovora Inzko je započeo s liderom HDZ-a 1990 Božom Ljubićem. Na ovom sastanku razgovaralo se o uvjetima za zatvaranje OHR-a, ali i o pitanju reformi u BiH. Tako je Ljubić posebno naglasio pitanje potrebe korjenite ustavne reforme s obzirom na neprihvatljivu poziciju hrvatskog naroda u BiH i izrazio očekivanja da koherentni pristup koji prakticiraju EU i SAD neće biti prekinut. Naglasio je da treba podržati jačanje europske uloge ureda OHR-a te zadržati kompetencije iz okvira tzv. »bonnskih ovlasti«, odnosno izvršnih ovlasti OHR-a, u slučaju blokada i ponašanja koji bi narušavali Daytonski mirovni sporazum.


Vrlo zanimljiv bio je i Inzkov razgovor sa Sulejmanom Tihićem, liderom najjače bošnjačke stranke SDA. I Tihić je iskoristio priliku da iznese stavove svoje stranke o mogućim izmjenama Ustava. »Rekao sam da ne treba kretati u ustavnu reformu ako se ne mogu osigurati mehanizmi koji će one političare i lidere koji odbijaju sve natjerati da prihvate neka rješenja. Ako nema mehanizama koji će ili natjerati ili ih uvjeriti da prihvate kompromis, dogovor, onda bolje ne počinjati jer bi to imalo protuučinak, s obzirom na predstojeću izbornu kampanju, kazao je Tihić. Po njegovim riječima, to bi bio dobar povod radikalnim snagama da kroz priču o etničkom interesu i slično dobivaju nove političke poene.
Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU-a Inzko, iskoristivši jedno predavanje koje je održao studentima, kazao da je bez političkog konsenzusa nemoguće očekivati da će se stanje u BiH popraviti: »Nepostojanje konsenzusa je donijelo siromaštvo i nevolju većini stanovnika. Bez obzira na patnju koja ih okružuje, lideri stranaka definitivno nisu poduzeli korake da unaprijede ekonomiju; korake za koje su se davno dogovorili da će poduzeti kao dio europskog integracijskog procesa.


Inzko tvrdi da »najefikasniji instrument koji se može koristiti za rješavanje trogodišnjeg zastoja nije OHR, već je to ogorčenje i gnjev ljudi u Bosni i Hercegovini, jer se političari neće pozabaviti krizom ako ne budu primorani. »U ovom trenutku za BiH su vrata ka Europi zatvorena, ali ih nije zatvorila Europska unija, već političke stranke na vlasti koje tijekom tri godine nisu provele niti jednu značajnu reformu definiranu Europskim partnerstvom ili Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, kazao je austrijski diplomat.

Alenko Zornija