Davatelji mita dobili povrat novca i status oštećene stranke

Povjerenstvo za borbu protiv korupcije, korupcija, mito, mito, crna lista, blago senjak, presuda, zatvor, ŽZH

Hipotetički, sada svi koji budu nezadovoljni „uslugom“ za dato mito, mogu prijaviti primatelja mita i tražiti povrat svog novca bez posljedica što su izvršili blaže, ali ipak krivično djelo

Pravosudni laici, a i većina stručnjaka u ovoj oblasti do sada su živjeli u uvjerenju da je krivično odgovoran i onaj koji svjesno daje mito kako bi iz toga stekao određenu nezakonitu korist. U sudskoj praksi Bosne i Hercegovine zabilježen je slučaj koji ih razuvjerava. Davatelj mita dobili su status – oštećene stranke, piše Žurnal.info.

Izvjesna Z.M. osuđena je na zatvorsku kaznu zbog višestrukih prevara. Neosporno, ona je od više osoba uzimala novac uz obećanje da će im zauzvrat pomoći u ostvarivanju raznih „pogodnosti“ od zapošljavanja, preko dobijanja prijevremene ili invalidske mirovine do bankovnih kredita.

Dvanaest takvih obećanja nije ispunila niti je davateljima vratila novac ili je to učinila u manjem prosjeku od preuzete sume. Nakon što je krivično procesuirana, prvostupanjski sud je pored zatvorske kazne presudio da mora vratiti novac davateljima mita, koji su pored statusa svjedoka tako priznati kao oštećeni u ovom postupku.

Drugostupanjski sud je presudu potvrdio, a Ustavni sud nije uvažio apelaciju obrane osuđene kojom je ukazano da davatelji mita nisu od tužiteljstva dobili imunitet u zamjenu za svjedočenje niti su tijekom davanja iskaza dodatno upozoreni da svjedočenjem optužuju sami sebe, sukladno zakonskim propisima.

„Ustavni sud podsjeća da je tužiteljstva jedino isključivo nadležno (princip akuzatornosti) za pokretanje i provođenje krivičnog postupka, a Tužiteljstvo je u odgovoru na apelaciju jasno navelo da se ne može raditi o krivičnom djelu davanja dara ili drugog oblika koristi, već samo o krivičnom djelu prijevara, što je i zaključak redovnog suda“, navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH.

Nedavno je u Hrvatskoj zabilježen slučaj da je davatelj mita optužen, a potom sporazumom o priznanju krivnje oslobođen, što je bio preuvjet da bude svjedok protiv primatelja mita.

U ovdašnjem slučaju tužitelj je vjerojatno u želji da navedena Z.M. bude osuđena, zanemario mogućnost da svjedoke optuži ili da ih sporazumom o priznanju krivnje i sticanjem imunitetskog statusa uvede kao svjedoke. Ovako su statusom oštećenih dobili mogućnost da presudom prevarantici dobiju svoj novac, bez posljedica za njih.

Hipotetički, sada svi koji budu nezadovoljni „uslugom“ za dato mito, mogu prijaviti primatelja mita i tražiti povrat svog novca bez posljedica što su izvršili blaže, ali ipak krivično djelo.

Amnestiranje onih koji su davali mito za razne uzvratne nezakonite usluge teško da će utjecati na smanjenje korupcije u Bosni i Hercegovini. Znajući ovdašnji „skliski pravosudni teren“, ovakvim presudama, čini se, bit će još više motivirani i oni koji su do sada ako ništa drugo, iole strahovali od mogućnosti da budu optuženi za davanje mita.