Centralizacija Elektroprivrede RS - dobre i loše strane

Prema pisanju Nezavisnih novina osnovni cilj eventualnog spajanja svih ovisnih tvrtki u jednu učinkovitije je upravljanje i učinkovitiji sustav janih nabava, a time i veće uštede unutar same tvrtke.

No objedinjavanje tvrtki EPS-a u jednu, u pozadini, doznaje Poslovni portal ba, ima neke druge ciljeve. Pozitivne strane koje se danas iznose imaju i potencijano veće opasnosti.

Povećanje vrijednosti prije liberalizacije tržišta

Holding ERS tvori matična tvrtka u Trebinju, pet proizvodnih tvrtki - Hidroelektrane na Trebišnjici, HE na Drini i HE na Vrbasu, Rudnik i Termoelektrana Ugljevik i RiTE Gacko, teritorijalno određena distribucijska poduzeća Elektrokrajina, Elektrodoboj, Elektrobijeljina, Elektrodistribucija Pale i Elektrohercegovina, te Istraživačko-razvojni centar elektroenergetike (IRCE) iz Istočnog Sarajeva.

Tržišna vrijednost svih nabrojanih sastavnica na Banjalučkoj burzi trenutno doseže oko 950 milijuna KM, što je samo 29 posto knjigovodstvene vrijednosti procjenjene na 3,3 milijarde KM. Ukupna dobit svih tvrtki u prošloj godini iznosila je oko 28 milijuna KM, što znači kako je povrat na kapital manji od jedan posto.

Spajanjem tvrtki u jednu, povećala bi se njena i knjigovodstvena i tržištna vrijednost, a vjerojatno, unutarnjim uštedama i uštedama u centraliziranom sustavu javnih nabava i ukupna dobit.

U prvi mah gledano time bi cijeli, objedinjeni elektroenergetski sustav tvrtki u državnom vlasništvu dobio veću vrijednost pred neminovnu liberalizaciju tržišta električne energije koja če neminovno donijeti i privatizaciju dijelova u većem ili manjem obujmu.
 
S financijske strane država bi tako eventualnu privatizacijom dijelova EPS-a dobila više novca, no pitanje je koliko bi privatizacija u tom slučaju bila realna i učinkovita.

Prema sadašnjem stanju stvari, obvezama i iskustvima liberalizacije elektro - energetskog sektora u Europi, najučinkovitiji i najbrži način privatizacije, prodaja je udjela u manjim proizvodnim i distribucijskim tvrtkama.

Manje tvrtke imaju pojedinačno manje cijene i potencijalno veći broj kupaca. Objedinjena tvrtka ima veću cijenu ali i potencijalno bitno reduciran broj zainteresiranih kupaca i u konačnici vjerojatno iznimno kompliciranu proceduru privatizacije i veće opasnosti od njenih posljedica (tržišnu regulaciju, otpuštanje viška uposlenih, investicije...).

Trčanje pred rudu radi zarade birokracije

Posebna opasnost i prije liberalizacije su objekti koje EPRS već gradi ili namjerava graditi u suradnji s privatnim partnerima. Slični problemi, vesane za promjenu strukture vlasništva su, ne zaboravimo, otjerali i ČEZ iz ulaganja u RiTE Gacko.

Drugim riječima, sadašnji sustav od nekoliko, istina ovisnih, ali izdvojenih manjih proizvodnih i distribucijskih tvrtki, pruža budućim investitorima veće mogućnosti, ali i tržišnu sigurnost za eventualna ulaganja koja se očekuju liberalizacijom elektroenergetskog tržišta. Objedinjavanje ovisnih tvrtki u jednu te mogućnosti bitno smanjuje, ako ni zbog čeg drugog, onda barem iz psiholoških razloga.

Razlozi iznešeni danas u tisku poklapaju se s nezasitim namjerama birokracije za većom zaradom u proračune (koje birokracija troši mnogo više od ostalih). Stvarne prednosti i nedostaci koje bi ovakav potez mogao donijeti u budućnosti nisu, ili nisu u cjelosti izneseni.