Bugojno: Lažne dojave i zločin šutnje

masovna grobnica, prijedor, rudnik Tomašica, ekshumirano 231 tijelo, kamenolom Rudnica, masovna grobnica, metodom analize DNK, EULEX, Sotin, masovna grobnica, ratni zločin, Sotin, ratni zločini, suđenje, bugojanski Hrvati, Stradanje Hrvata u BiH, stradanje hrvata, prema nalogu Tužiteljstva BiH, Bugojno,  lažne dojave, masovne grobnice, ratni zločini
Dvodnevna potraga za tijelima 19 Hrvata koji su ubijeni nakon zarobljavanja tijekom rata 1993. godine na području Bugojna u petak je okončana bez ikakvih rezultata, a dojava svjedoka o masovnoj grobnici na lokalitetu Rostova pokazala se lažnom, potvrdio je ravnatelj Instituta za nestale osobe Marko Jurišić.

"Nismo ništa pronašli. Kopali smo čak do dubine od sedam metara iako je zaštićeni svjedok tvrdio da su tijela zakopana na dubini između tri i četiri metra", rekao je Jurišić za medije u Mostaru.

Pojasnio je kako je u petnaest godina otkako se traga to bila jedna od čak 30-tak lažnih dojava o masovnim grobnicama za skupinu ubijenih najviših hrvatskih ratnih civilnih i vojnih dužnosnika Bugojna koje su nakon držanja u zatočeništvu ubili pripadnici bošnjačke Armije BiH.

"Očito su te lažne dojave bile smišljene kako bi nas navele na krive tragove. Najgore je što se time nanosi dodatna bol obiteljima nestalih osoba", istaknuo je ravnatelj Jurišić.

On je izrazio očekivanje da nakon lažne dojave Tužiteljstvo BiH koje vodi istrage o ratnim zločinima procesuira lažnog svjedoka.

"Očekujem da Tužiteljstvo BiH procesuira toga zaštićenog svjedoka koji je dao krive informacije kao opomenu drugima da to ne bi činili u budućnosti čime se iznova nanose nove boli i traume obiteljima nestalih", rekao je Jurišić.

Naveo je i da bi taj svjedok trebao ponuditi i druge odgovore budući da je u iskazu spomenuo više osoba koje su navodno bile umiješane u ubojstvo i pokapanje ubijenih Hrvata u masovne grobnice.

Po njegovim riječima na području Bugojna još uvijek se traga za tijelima 32 ubijena Hrvata. Po podacima stradalničkih udruženja s područja ove općine tijekom rata prognano je oko 14.000 Hrvata a danas ih tamo živi tek oko 4000.