529.994 LJUDI BEZ POSLA Nezaposlenost raste, vlast ne nudi rješenje

Vodeći ekonomski analitičari u BiH nisu mnogo iznenađeni prezentiranim brojkama te podsjećaju kako isključivu krivnju za ovakvo stanje snose državna tijela koja ne rade mnogo na stvaranju produktivnih radnih mjesta, već samo gomilaju administraciju. Svetlana Cenić, neovisna ekonomska stručnjakinja iz Banje Luke, tvrdi kako država pod radnim mjestima podrazumijeva "uhljebljivanje" svojih stranačkih kadrova u administraciju.   

Piše: Dario Pušić / Dnevni list

- Država nikada nije ulagala u istraživanje i razvoj kako bi stvorila bolje poslovno okruženje. U ovom trenutku naše gospodarstvo, nikakvo, zarađuje, a administracija troši, istaknula je Cenić.

Stalno povećanje

S druge strane, ugledni ekonomist Vjekoslav Domljan tvrdi kako se ovdje radi o administrativnim podacima, dakle, o broju ljudi koji su prijavljeni na zavode za zapošljavanje. Međutim, realna brojka, koja se utvrđuje anketama, ipak je manja te posljednji podaci za 2011. govore kako je trenutačno 311 tisuća nezaposlenih u realnom sektoru, a stopa nezaposlenosti se povećala s 27,2 na 27,6 posto u odnosu na prošlu godinu. Domljan ipak naglašava da je i ova brojka ogromna te bi trebala upaliti alarm u svim državnim institucijama koje kreiraju ekonomsku politiku.
- Pitanje jest je li razlika između administrativnih podataka i onih prikupljenih anketama tolika. Ovi su relativni brojevi donekle točni, dobiveni na bazi od 10 tisuća kućanstava, ali do popisa stanovništva podatke treba uzimati s rezervom, pojasnio je Domljan. Međutim, ono što posebno zabrinjava je činjenica da je u BiH ogromna dugoročna nezaposlenosti, a naš sugovornik pritom upozorava kako se radi o ljudima koji su nezaposleni duže do 12 mjeseci i ona je lani iznosila čak 22,4 posto, a sada bi mogla biti samo veća.

Dugoročna nezaposlenost

- Problem je što nitko u Europi nema dvoznamenkastu dugoročnu stopu nezaposlenosti. Najgora je Slovačka s 9 posto. Da stvar bude gora, ukupna nezaposlenost više od 30 posto je jedino evidentna u BiH, Makedoniji i na Kosovu, naglasio je Domljan prezentirajući nam šokantne podatke koji ne idu na čast vlastima u BiH. Istodobno, dok se gomilaju ljudi na biroima za zapošljavanje ekonomija u BiH ne stvara radna mjesta, a obrazovni sustav 'proizvodi' nezaposlive ljude. Velika dugoročna nezaposlenost upućuje na činjenicu da nešto nije u redu sa strukturom ekonomije u BiH. Potrebne su duboke strukturne reforme, a one nisu na vidiku, tako da u iduće 2-3 godine, naveo je Domljan, treba očekivati povećavanje dugoročne nezaposlenosti. Ono što je zanimljivo je Domljanova matematička pretpostavka da bi se problem nezaposlenosti mogao riješiti za 4 godine, i to samo ukoliko bi svaka općina u BiH svaki radni dan zapošljavala 2 osobe. Domljan stoga predlaže hitno usvajanje zakona o punoj zaposlenosti, čime bi BiH preuzela odgovornost o nezaposlenima te donošenje zakonskog rješenja o zabrani zaduživanja države.

Smanjenje radne snage

U odnosu na prošlu godinu smanjilo se radno sposobno stanovništvo za 36 tisuća (osobe od 15-65 godina). Od toga broja, pojasnio je Domljan radna se snaga smanjila za 31 tisuća, a neaktivno stanovništvo za 4 tisuće.
Radna snaga se dalje dijeli na nezaposlene i zaposlene pa se tako u odnosu na 2010. broj zaposlenih smanjio za 27 tisuća, a nezaposlenih za 4 tisuće.