Regata gajeta po fra Radanu

Ova regata održala se 6. rujna 1767. godine.

Pisati o športu u Makarskoj, pogotovo o prvim početcima, nije baš lako jer su rijetki zapisi, kao npr. Zbirčice pjesama sačuvane u franjevačkom samostanu u Zaostrogu, opjevane veslačke regate u stihovima fra Frane Radmana o događaju iz 1767. godine. U toj veslačkoj regati od otočića Mrduje do Splita u dužini od 10 nm borili su se na ribarskim gajetama splitski i makarski veslači.

Ova regata održala se 6. rujna 1767. godine i ovako piše u tim zapisima:..." Metnut ćemo dvanaest cekina i na svakoga po kanatu vina. Ko uteće na čast mu cekini i znade se ko je junak bolji "......"za pet milja jednako vozili, od pet milja ostaše Spličani, naprid ode Makarska đemija"... O tome kako je uopće došlo do ove regate u materijalima za stručni skup u povodu obilježavanja 20. obljetnice izlaženja časopisa „Povijest sporta" koji je pripremio gosp. Frano Glavina - svibanj/lipanj 1989. godine, saznaju se interesantni detalji iz tog vremena o životu grada Makarska:
..." Nastavljajući ulogu koju su joj Turci dali u 16. i 17. stoljeću, Makarska u mirnijem razdoblju mletačke dominacije u 18. stoljeću postaje jedan od centara Dalmatinske pomorske trgovine.

Robu pridošlu raznim karavanima s turskog teritorija i viškovima vlastitog poljodjelstva i ribarstva iz Makarske luke raznosi se na sve strane što je rezultiralo ekonomskim napretkom grada. „... Makarska je 1770. godine imala dva trabakula i četrdesetak gajeta i manjih brodica. U ljetne sajamske dane u Makarsku su dolazili brojni sitničari nudeći kupcima vlastitu ili venecijansku manufakturnu robu i razne poljodjelske potrepštine. Među brojnim posjetiocima makarskog sajma o sv. Lovri 1767. godine našao se i neki Splićanin Bure koji se s nekolicinom svojih sugrađana nadmetao s Makaranima bacajući kamena s ramena. Tom zgodom Splićanin Bure izazvao je Makarane na regatu: ..."ako ste srca junačkoga Naperite tahnenu gjemiju Vozite se k Splitu bijelomu Zaveščemo uza sinje more"...
Makarani, koji jedan takav izazov Varošana splitskog predjela 1764. godine nisu prihvatili ovaj put po savjetu starca Krekića, prihvate poziv. Pomirljivo je između brojnih ribara i pomoraca birana posada gajete, koju je na odlasku za Split i sam biskup Stjepan Blašković došao blagosloviti i poželjeti joj sportsku sreću.

Čitav grad je bio u iščekivanju veslačke regate sa Splitom, događaju godine kojega će najistaknutiji imitator Andrije Kačića Miošića, fra Frane Radman opjevati i to u tri verzije. Zahvaljujući upravo Radmanovim pjesmama moguće je rekonstruirati tijek naše regate iz 1767. godine. Makarane koji su oklijevali prihvatiti poziv, savjetovao je starac Krekić da prihvate poziv te ih uputio kako se
trebaju ponašati da bi u regati uspjeli. Rekao im je da će ih u Splitu pred regatu nuditi vinom malvazijom, rakijom i raznim jelima, nek ponuđeno uzmu, pristojno se zahvale, ali to nek jedu i piju nakon regate, a pred natjecanje nek se najedu mesa pečenoga koje su sa sobom donijeli i to zaliju makarskim vinom. Nek ne pjevaju i vesele se unaprijed već neka i to nastave nakon regate.

Makarska posada poslušala je savjet starca Makarlije. I tako Makarani pobijediše Splićane na njihovom terenu i na njihov izazov. Nije teško zamisli kako su se okretali janjci i popilo žmula i žmula vina uz pjesmu do zore. Makarani kako tamo piše, nisu bili fenjeraši kako bi to netko zamislio.

Tagovi: Makarska
22.02.2019 u 10:29