Novinar i maratonac Ersan Bijedić: Trčao sam trke u 11 država i 31 gradu

26.10.2019
1/6

Premda su novinari često i u privatnim životima zanimljive osobe, malo ih se stiže baviti sportom, a još manje je spremnih istrčati maraton.

Međutim, sportski novinar Dnevnog lista Ersan Bijedić usporedo s teškim i stresnim matičnim zanimanjem, pretrčao je zadnjih šest godina 16 tisuća kilometara, te istrčao 14 maratona.

Sportskim novinarstvom bavi se već petnaest godina, a trčanjem šest.

„Moja težnja kao velikog zaljubljenika u sport generalno, i nekoga ko je uvijek volio čitati, je bila pisano sportsko novinarstvo i isključivo time se bavim od ljeta 2004. godine. Od 2010. godine sam član sportske redakcije mostarskog Dnevnog lista i to je moja matična redakcija. Trčanjem se aktivno bavim od ljeta 2013. godine. Svoj prvi polumaraton (trka na 21,1km) sam trčao na dionici Kupres - Šujica ljeta 2014., a maraton (trka na 42,2km) 2015. u Beogradu. Svi mi koji trčimo duge pruge nastojimo se oprobati na različitim distancama, pa sam tako trčao trke od 1km do 42,2km, cestovne i trail (brdske) trke. Zasad računam da sam dovoljno brz i progresivan u postojećim izazovima, odnosno da još uvijek ne stagniram, pa se još nisam odlučio oprobati na ultramaratonima (trkama dužine preko 42,2km)“, priča Bijedić.

90 kilometara tjedno

Prema njegovim riječima i novinarstvo je nekad poput maratona, a sa maratonom i svim drugim u životu se mogu raditi neke poveznice.

„Razlika je što je trčanje maratona pravednije. Za trčanje maratona ključni su posvećenost, marljivost, rad... U nekom trenutku na trkama i kroz rezultate se sve to vrati. Na drugim poljima, posebno u našem društvu, to baš i nije tako čest slučaj“, ustvrdio je.

Pitali smo ga i kako uklapa manje - više uredski novinarski posao s treninzima, te godi li jedno nakon drugog.

„Tako što je skoro sve raspoloživo vrijeme svedeno na posao, trening i odmor. U ovoj fazi ne mogu govoriti o tome koliko godi jedno nakon drugog jer moj trening već nekoliko godina nije na nekom rekreativnom nivou, već je praktično postao kao obaveza. Ja sam u stvari amaterski trkač, ali ako želite istrčati dobar maraton, onda se tome treba dobro posvetiti. To nije kao otići na nogometni termin dva – tri puta tjedno. Za pripremu dobrog maratona je potrebno 3 do 4 mjeseca, a moj trening se u toj fazi sastoji od 90km trčanja tjedno, uz dva treninga snage (što je ukupno 6 do 10 treninga sedmično – kako kad). Možda ljudima izgleda da samo uvijek “letam” okolo, ali to su treninzi gdje svaki ima točno određen tempo, odnosno brzinu na kojoj trčim i točno određen broj kilometara koji trčim. U zadnjih šest i pol godina sam prvi put sad po okončanju sezone uzeo puni odmor od 2 tjedna bez treninga. Prije toga mi je najduža stanka bez treninga bila 8 dana zbog gripe. Od 2013. do danas sam pretrčao 16.000km“, ispričao je Bijedić.

Pobjednik na brdskoj trci “Mostar Challenge”

Najbolji rezultat – plasmanski mu je 2. mjesto, odnosno titula viceprvaka BiH na prvom prvenstvu BiH u maratonu 2018. godine u Banja Luci sa 3:09:59.

„Osim toga drago mi je da sam 2018. bio pobjednik na brdskoj trci “Mostar Challenge” (22km sa 1.500m uspona). Od vremenskih rezultata, to je 3:02:58 maraton koji sam istrčao prije nepunih mjesec dana (29. 9.) u Berlinu. Maraton (trka na 42,2km) je disciplina koju najviše volim, istrčao sam ih 14 i sama ta činjenica nije zanemariva jer u BiH kroz prošlost baš i nema puno trkača sa toliko maratona. Dosta sam zadovoljan i sa svojim osobnim rekordima na 5km: 18:11 i na polumaratonu: 1:24:10. Vjerujem da u idućoj godini svoje granice u svim tim disciplinama (kao i na 10km) mogu još malo pomaknuti. Trčao sam trke u 11 država i 31 gradu“, govori o rezultatima Bijedić.

Specijalizirana stranica za trkače

Aktivan je i na portalu Moje trčanje - trčanje.net, a kaže da se radi o jedinstvenom projektu u medijskom prostoru BiH.

„Radi se o specijaliziranoj web stranici o trčanju koju rade isključivo trkači. Kad nešto radiš s puno ljubavi, kad to nešto praktično živiš svaki dan, onda je posvećenost puno veća, a kvalitet osjetno značajniji. To onda ljudi prepoznaju. Čak iako nas je često, zbog drugih obaveza, nedovoljan broj aktivnih da bi sve što želimo mogli pokriti. Osim mene stranicu prvenstveno i svakodnednevno radi još Dražen Filipović, a zatim Nicolae Golea, Ljilja Lukić, Hanifa Terzić (koja je državna rekorderka u dvije ultramaratonske discipline i jedna od najboljih bh. maratonki), redom vrijedni, uspješni ljudi i trkači“, pojašnjava Bijedić. Dodaje da su na toj stranici svoje redove, iskustva i znanja napisali i brojni poznati trkači i atletičari iz čitave BiH i regije, ili su svoj prostor u formi intervjua našle brojne atletske legende. „Tako stranica svoju publiku nema samo u BiH, nego je ona dobrim dijelom iz šire regije, odnosno čitavog Balkana. Svi oni zajedno na MT imaju svoj poseban kutak jer trčanje nije popularan sport, to je sport za koji se zanimaju uglavnom oni koji ga i upražnjavaju. Ako se želite oprobati, tu ćete naći sve potrebne informacije, sa posebnim naglaskom na sadržaje za početničke korake“, dodao je.

Zašto trčati

U sjedilačkim vremenima, gdje prevladavaju uredski poslovi, pitali smo ga i zašto trčati ili baviti se sportom.

„Svi na Balkanu vole pričati da tradicionalno imamo jak sport. To je točno samo na toj nekoj profi razini, odnosno u dijelu kojim se bavi manje ljudi. Tamo gdje se samo vidi novac. Novac ne bi trebao biti jedini motiv za baviti se sportom. Rekreativni sport je važniji za društvo, jer je za zdravlje svakog pojedinca važnije da se bavi sportom upravo poslije 30. godine. A kod nas je obično čudno ako se baviš sportom poslije 30. Ipak idemo naprijed, a progres trčanja u BiH je primjer. Danas u BiH na godišnjoj bazi imamo preko 50 uličnih i brdskih trka za razliku od njih 5-6 koliko ih je bilo do prije 5-6 godina. Svi imaju priliku oprobati se jer je to jednostavan sport i svima pruža priliku prema njihovom potencijalu i razini treninga koji žele uložiti“, istaknuo je Bijedić.
Kaže da tu ne vrijede nikakve barijere po pitanju spremnosti, potencijala, godina, kilaže ili toga čime ste se bavili prethodno.

„Svi mogu trčati, ići na trke, družiti se, upoznavati nove ljude, nova mjesta, što je lijep i koristan oblik zabave. A konkretno u Hercegovini i Mostaru možete krenuti od odlične ekipe u Školi trčanja Sanus Motus“, podsjeća Bijedić i dodaje riječi legendarne maratonke Kathryn Switzer, s kojima ćemo i završiti ovaj razgovor, a koja je kazala: “Život je za sudjelovanje, ne za gledanje sportskih manifestacija”.

K.Perić

 


loading...