FOTO  Mostarac prvi osvajač olimpijske medalje sa prostora BiH

olimpijada

... Izvršnog odbora Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) u Monaku. OKBiH osnovan je u najtežim ratnim danima, 4. lipnja 1992. u Sarajevu, a kao pridruženog člana, pod svoje okrilje, primio ga je MOO 23. lipnja.

Korijeni bh. olimpizma sežu daleko u prošlost. Prema dostupnim dokumentima, prvi olimpijac rođen u Bosni i Hercegovini je austrijski reprezentativac u hrvanju Hajnrih Raus, sudionik Igara u Štokholmu 1912., a prvi osvajač olimpijske medalje je Mostarac Alois Podhajski, koji je na OI u Berlinu 1936. Austriji podario bronzu u konjičkom sportu.

Slavna imena

Od Osnivačke skupštine Jugoslovenskog olimpijskog odbora 1919, pa sve do raspada Jugoslavije početkom devedesetih, brojni sportisti, treneri i funkcioneri iz Bosne i Hercegovine davali su dragocjen doprinos razvoju olimpizma na ovim prostorima.

Iz BiH je 297 sportaša koji su u 80 godina nastupalo za Jugoslaviju na ljetnim i zimskim igrama kretali u pohod na medalje, direktno iz bh. klubova ili sa mjestom rođenja u našoj zemlji.

Njih 55 okitilo se sa 64 olimpijske medalje zauzimajući počasno mjesto na našem "Zidu slavnih". A naši Mirza Delibašića, Razija Mujanović, Nebojša Popović, Anton Josipović, Ibro Biogradlić, Ivica Osim, Svetozar Vujović, Mehmed Baždarević, Žarko Varajić, Vera Đurašković, Mara Lakić, Vesna Bajkuša, Ivan Hmjelovjec bili su najveći ambasadori BiH u svijetu i danas nas čine ponosnima.

Na Igrama u Barceloni 1992. BiH je prvi put samostalno sudjelovala,a prvi predstavnici bili su atletičari Zlatan Saračević, Mirsada Burić, Kada Delić i Dragan Mustapić, strijelkinja Mirjana Horvat, džudista Vlado Paradžik, plivači Anja Margetić i Janko Gojković, kajakaš Aleksandar Đurić i dizač tegova Mehmed Skender.

U Atlanti 1996. boje Bosne i Hercegovine branilo je devet olimpijaca, a četiri godine kasnije naša zemlja je prvi put imala jedinstven olimpijski tim sastavljen od sportaša sa cijele svoje teritorije.

Na OI u Sidneju pod zastavu BiH stali su atletičari Elvir Krehmić, Dijana Kojić, Đuro Kodžo i Željko Petrović, plivači Janko Gojković i Željko Panić, strijelci Nedžad Fazlija i Zoran Novaković i džudašica Arijana Jaha.

Bosna i Hercegovina je u Atini imala devet, u Pekingu pet, u Londonu šest i u Rio de Žaneiru jedanaest predstavnika. Dakle, na sedam Ljetnih igara ukupno 59 olimpijaca.

Bilo bi ih zasigurno znatno više da mnogi, u BiH rođeni, nisu iskoristili pravo promjene sportskog državljanstva, pa su se natjecali i osvajali medalje za druge zemlje. Sa šestim mjestom u Sidneju, strijelac Nedžad Fazlija je dosad naš najuspješniji olimpijac.

Slijede ga strijelkinja Mirjana Horvat sa osmim, džudista Amel Mekić sa devetim i atletičar Amel Tuka sa dvanaestim mjestom.

Najbolji rezultat

Od Lilehamera 1994. Bosna i Hercegovina je redovan sudionik i Zimskih olimpijskih igara. Na šest olimpijada nastupilo je 39 olimpijaca. Sa dvadeset prvim mjestom u spustu na Igrama u Naganu Bećirbegović ima dosad najbolji rezultat.

Od 1992. do danas Olimpijski komitet je na 45 vrhunskih natjecanja sudjelovao sa 551-im sportistom u pojedinačnim sportovima i 279 natjecatelja u ekipnim disciplinama.

Osvojeno je 35 medalja: pet zlatnih, devet srebrnih i 21 bronzana. Prve medalje Bosni i Hercegovini podarili su na Mediteranskim igrama u Monpeljeu 1993. karatista Eldin Pekmez - bronza, a prve zlatne bokser Almedin Fetahović i košarkašice predvođene Razom Mujanović.

I pored ovih velikih sportskih uspjeha, BiH još uvijek čeka prvu olimpijsku medalju.

"Olimpijski spomenar" o 418 bh. olimpijaca

U utorak će biti održana svečana akademija u povodu 25 godina od osnivanja OKBiH. Značajnu godišnjicu će proslaviti promocijom kapitalne knjige "Olimpijski spomenar", autora Branka Tomića i izdavača Olimpijskog komiteta BiH.

Knjiga je tiskana na 475 bogato ilustrovanih stranica obogaćenih sa 763 fotografije, a koje opisuju životne priće i sportske uspjehe 418 olimpijaca i sportista koji su stoljeće pronosili slavu Bosne i Hercegovine širom svijeta.

Zvjezdani sjaj ZOI'84

Najzvjezdaniji trenutak u povijesti BiH su 14. Zimske olimpijske igre 1984. u Sarajevu, koje su zadivili cijeli svijet. Uspomene na te dane ponosa i slave čuva Olimpijski muzej, koji je svečano otvoren 8. veljače 1984. u prisustvu predsjednika MOO-a Juan Antonia Samaranch.

Zgrada Muzeja uništena je u granatiranju 27. travnja 1992, ali su olimpijski radnici sačuvali njegovo blago i dvanaest godina kasnije, 8. veljače 2004, spašene eksponate ponovo postavili u novom olimpijskom muzeju u prostorima Olimpijskog komiteta u obnovljenoj Zetri. Novi muzej je svečano otvorio predsjednik MOO-a Jacques Rogge.

Predsjednici i tajnici

Za prvog predsjednika OKBiH 1992. biran je Stjepan Kljuić, a na predsjedničkoj funkciji od 1997. do 2007. smjenjivali su se Bogić Bogićević, Ahmed Karabegović, Zdravko Rađenović, Ljiljanko Naletilić, Marijan Kvesić, Milanko Mučibabić i Nađa Avdibašić Vukadinović.

Od 2007. članovi Predsjedništva su Marijan Kvesić, Siniša Kisić i Izet Rađo. Funkciju generalnog tajnika ranije su obavljali Izudin Filipović i Sejdalija Mustafić, a od 2009. Said Fazlagić.

BiH domaćin EYOF-a 2019.

BiH će 2019. godine biti domaćin Zimskog europskog festivala mladih (EYOF), najznačajnijeg sportskog događaja u BiH nakon ZOI'84. EYOF je sjajna prilika i za obnovu uništenih olimpijskih borilišta, zbližavanje ljudi i jačanje sportskog sistema Bosne i Hercegovine.

Dnevni Avaz