Rješenje za obnovu stadiona: Struja s krova Poljuda za 8000 Splićana

... gradska uprava. No, Grad Split taj novac nema, a nova zaduživanja ne dolaze u obzir. Trenutno su najkritičnije točke krov i dotrajale leksan-ploče, kao i pojedini dijelovi konstrukcije koje je nagrizlo vrijeme, piše Slobodna Dalmacija.

Rješenje problema je ponudio poznati arhitekt i statičar Boženko Jelić, inače projektant konstrukcije stadiona. Splićanin Jelić je uz akademika Borisa Magaša, Riječanina koji je dao arhitektonsko rješenje, jedan od najzaslužnijih što je splitski stadion i danas, usprkos lošem održavanju, u relativno dobrom stanju.

- Mi smo dali preporuke što se treba mijenjati, obnavljati, te smo točno naveli koliki je vijek pojedinih materijala, ali struka se nije slušala, novca se imalo za sve, ali ne i za sigurnost gledatelja i igrača. Općenito gledajući, stadion je u dobrom stanju, ali pojedini dijelovi stadiona nisu.

Ako govorimo o opasnosti, mislim da ona najviše prijeti od leksan-ploča koje su stavljene na stadion s garancijom od 25 godina, a stadion je 34-godišnjak, dakle trebale su biti promijenjene prije devet godina. Leksan je težak, te ploče su debljine od četiri do šest milimetara, pojedini komadi su propali, lako se mogu odlomiti i pasti na gledatelje. Rušenje prijeti i zbog vjetra, napose bure za koju svi znamo kako zna biti silovita - kaže arhitekt i konstruktor Jelić, kojega smo upitali prijeti li onda rušenje cijelog krova ako se nešto ubrzo ne poduzme.

Opasni projektili

- Ne, neće se urušiti cijeli krov, situacija nije toliko ozbiljna, ali pojedini dijelovi mogu postati i te kako veliki problem. Kad s tolike visine padaju komadi, oni postaju projektili i mogu zaista biti velika opasnost za ljude koji se nađu na travnjaku ili tribinama - kaže Jelić, koji je sa svojim timom izradio i rješenje za Poljud, navodeći da se krov mora ponajprije mijenjati zbog sigurnosti, a kad ga se već mijenja, onda bi se usput moglo i zaraditi.

- Svjesni smo da Grad i Hajduk nemaju novca, pa smo došli na ideju da se cijeli stadion natkrije i postane arena, a na krov se postave solarne ploče. To je zahtjevan, ali izvediv zadatak. Tako će stadion proizvoditi električnu energiju za svoje potrebe, ali je i prodavati. Poljud bi tako bio prava tvornica struje.

Inače, trenutna površina krovišta je 24 tisuće četvornih metara, što nije dovoljno za veću proizvodnju struje, ali ako bi se zatvorio stadion, tada bi ukupna površina bila oko 70 tisuća kvadrata. Po sredini krovišta bio bi otvor širine 25 metara u smjeru sjever-jug, pa bi arena funkcionirala kao zatvoreni i otvoreni stadion - kaže Jelić, kojega smo upitali koliko bi stadion proizvodio struje, te koliko bi Hajduk i Grad mogli zaraditi.

- Bila bi to prava solarna elektrana snage od više megavata. To su velike vrijednosti i novca i energije. Idejni projekt je napravljen - kaže Jelić.

Kontaktirali smo i prof. dr. Ljubomira Majdandžića, predsjednika Hrvatske stručne udruge za sunčanu energiju i profesora na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku, što misli o pretvaranju poljudske ljepotice u solarnu elektranu.

Pet megavata

- To je i te kako moguće napraviti, a Split bi bio prvi grad u bivšoj Jugoslaviji i šire koji bi ušao u takav projekt. Ako bi krovište bilo površine 70 tisuća četvornih metara, onda bismo imali elektranu snage pet megavata. To je golema korist za Poljud, Hajduk, ali i za Split jer bi taj pogon mogao opskrbljivati električnom energijom od sedam do osam tisuća kućanstava!

Primjerice, takav pogon je napravljen i na stadionu u njemačkom gradu Freiburgu, osobno sam vidio da je takvo rješenje izvedivo i isplativo. Također, nekoliko godina sam radio u splitskom brodogradilištu i dobro znam kako Poljud izgleda i kakve su mogućnosti za postavljanje takvih ploča. Grad, ili neki privatnik, može biti investitor, a za takav održivi pogon mogli bi se naći i vrlo povoljni krediti - kaže prof. dr. Majdandžić, navodeći da je i on kao stručnjak zainteresiran sudjelovati u ovom pilot-projektu.

Rino Jelić iz tvrtke "Jelić-Inženjering" zadužen je za kontakte s gradskom upravom i predstavljanje projekta.

- S idejnim projektom upoznat ćemo gradonačelnika Ivu Baldasara, te Upravu Hajduka u rujnu. Osim što bi Poljud proizvodio i prodavao struju, moglo bi se iznaći rješenje i da se takvo rješenje financira iz fondova EU-a jer je solarna energija jedna od prioriteta Europske komisije. Svi kvalitetni i održivi projekti mogu dobiti novac, dakle hrvatska pamet, a europski novac.

Osim EU fondova, izvori financiranja mogu biti i tvrtke kojima Hajduk može iznajmiti krovište, a one će postaviti solarne ploče i na tome zarađivati. Puno je mogućnosti. Mi možemo izraditi rješenje, a na Gradu i Hajduku je da nabave novac - kaže Jelić.