Selfie je mentalni poremećaj: 'Selfiemanija' ?

Jednu sam stvar ljetos primijetila na godišnjem odmoru u turistima prenapučenom Dubrovniku, da silni posjetitelji fotoaparate, smartphoneove, iPhonove i sve ostale kamere više nemaju okrenutu prema gradu, zidinama, Orlandu, već prema sebi.

Čekaj, ne slikaju destinaciju zbog kojih su prevalili tisuću kilometara već sebe? Pa tko je tu lud ? Jedna od njih bila je japanska turistkinja koja je izgledala kao predimenzionirana manga lutkica s mašnom na glavi i koja se sa plavim sladoledom naslikavala u slastičarnici na Stradunu i te fotke odmah stavljala na društvene mreže. A gdje je tu Dubrovnik? Ma nije bitan on, nego slatkica na fotki. Ma nije bitno gdje je, već kako izgleda? I ona je samo jedna u nizu milijarde ljudi koji se po cijele dane naslikavaju u iščekivanju "lajka". A kad smo kod toga, znate li što imaju zajedničko Papa i starleta Kim Kardashian? Pa naravno - selfie. Ovo nije vic. Stvarno.

Mentalni poremećaj

Fotografiranje samog sebe, najčešće pametnim telefonom ili web kamerom, te potom uploadanje selfie fotografije na društvene mreže postalo je toliko popularno, da su rijetki oni koji nemaju barem jedan selfie, pa neka je i skriven. Pa dobro kako se selfie ušuljao u naše živote? Je li on možda posljedica sve veće odvojenosti i udaljenosti među ljudima ili proizvod narcisoidne kulture u kojoj je forma zamijenila sadržaj? Jer, nekada smo trebali fotografa, a danas nam on nije potreban. Sve što trebamo jest mirna ruka, "duck face", malo šminke i dobre frizure, kut snimanja koji zadovoljava naša očekivanja, magični klik i selfie je tu - ta ulaznica u društvo koje trijumfira nazdravljajući si koktelom glamuroznih statusa, fotografija i naravno "lajkovima".

Jer ako nisi na Fejsu, onda ne postojiš zar ne?

Otkako je fenomen počeo objavljivanjem selfija poznatih s crtom narcisoidnosti na društvenim mrežama, koji su zapravo i najzaslužniji za popularizaciju ovih fotografija, poput Justina Biebera, Rihanne, Miley Cirus, a i Severina je kod nas moćna, trend potrebe za dokazivanjem i pokazivanjem na društvenim mrežama uzeo je maha i izrodio jednu posve novu generaciju narcisoidnih osoba. Znanstvenici tvrde kako trend selfija u sebi krije dublji problem narcisoidnih poremećaja i kako će se prije ili kasnije pokazati negativnim; razlog može biti poslodavac kojemu se vaši selfiji neće svidjeti ili se vi sami sebi nećete svidjeti ako nemate dovoljno lajkova. Čak je i Američka psihijatrijska asocijacija (APA) na sastanku svog upravnog odbora službeno potvrdila da je selfie -mentalni poremećaj.

"Selfie je mentalni poremećaj, a definira se kao opsesivna želja za fotografiranjem samog sebe i postavljanjem tih fotografija na društvene mreže zbog nedostatka samopoštovanja i popunjavanja praznine u intimnom životu" tvrde u APA-i. No, psiholozi isto tako tvrde kako selfiji ne moraju nužno biti samo negativni, nego mogu pomoći u prihvaćanju različitosti i nesavršenosti.

Selfie s beskućnicima

Stručnjaci narcisoidnim poremećajem definiraju ponašanje koje se temelji na grandioznosti, potrebi za divljenjem te nedostatku empatije i sluha za druge osobe. Kada ljudi počnu pretjerivati sa izradom selfija koje konstantno dijele na društvenim mrežama to pokazuje njihov osjećaj superiornosti. O tome svjedoči još bizarniji i okrutniji selfie trend, a to je snimanje s beskućnicima. U tome prednjače tinejdžeri koji se belje pored beskućnika koji leže i spavaju po ulicama, parkovima i restoranima. Tinejdžeri koji ih fotografiraju u ovakvom stanju ne znaju ništa o životnim pričama tih ljudi, ne znaju jesu li zdravi ili bolesni, siti ili gladni, promrzli ili nesretni. Sve to vodi u eru samoljublja i stvaranje jedne narcisoidne nacije, ali i generacije. Narcisoidne osobe, naime, niti malo se ne srame svoga ponašanja i dapače, narcisoidnost smatraju poželjnom. Pitate li narcisoidnu osobu je li narcisoidna, ona će vam s velikim oduševljenjem odgovoriti da jest!

"Selfiji su savršeni izraz naših temeljnih Internet potreba i vrlo su višeznačni i kompleksni: moguće ih je protumačiti ozbiljno ili kao šalu, kao potrebu za komuniciranjem, ali i kao egocentričnu usmjerenost na samoga sebe, selfiji su namijenjeni javnosti, ali i privatnom životu i ističu osobu koja fotografira samu sebe, izjavio je Jason Feifer koji prati trendove u takozvanoj selfie fotografiji. Feifer je pokrenuo blog na kojem je objavljivao sve slične selfije koje je skidao s Twitter profila tinejdžera diljem svijeta, a nazvao ga je Selfies at serious Places ("Selfiji na ozbiljnim mjestima"). A mjesta su stvarno ozbiljna i to jako ( mjesta velikih povijesnih tragedija i katastrofa poput muzeja Anne Frank, Černobila, Pearl Harboura ili ground zeroa u New Yorku ) i postala su pravi viralni hit na kojem je samo trebalo opaliti - selfie. Nakon toga uslijedio je i novi trend "selfija na sprovodima". Duck face uz leš! Opet, tko je tu lud?

Estestke i etičke promjene društva

Splićanka dr. sc. Ana Peraica koja je obranila prvi doktorat s temom fotografije u Hrvatskoj pod nazivom "Fotografija kao dokaz" na internacionalnom doktorskom studiju riječkog, tršćanskog i mariborskog sveučilišta i jedna od rijetkih u Hrvatskoj koja se bavi fenomenom selfija kao paradigmom kulturalnih promjena.

- Rad Selfie and the Paradigm of Cultural Change je dio istraživanja Culture of the Selfie. Pored ovoga članka, možda najzanimljiviji dio su analize nekrofilnih selfija, koji su se pojavili upravo posljednjih par mjeseci, a u kojima se autori snimaju u mrtvačnicama, obdukcijskim salama, na sahranama ili pored ubojstava na ulici. Ova praksa, naime, govori nam o tome da okretanje fotoaparata k sebi nije proizvelo samo estetske već i korjenite etičke promjene društva, a koje se tiču nasilja nad vizualnom granicom druge osobe, posebice onih koji se ne mogu braniti, poput djece, bolesnika, pa i mrtvih ljudi, komentira Peraica posljednju selfie pošast.

O tome kako subjekt zamjenjuje objekt i selfiema kaže "Pa da, autoportret je na velika vrata ušao u popularnu amatersku fotografiju, i ne samo to, on se distribuira većem broju ljudi nego li se ikada ijedan autoportret distribuirao. Naime, autoportreti su povijesno intiman žanr, uglavnom rađeni za vlastite svrhe ili obiteljski album a tek od osamdesetih naovamo za javnost. Osim u rijetkim slučajevima kada su ga u renesansi slikale djevojčice, nitko do sada nije pokazao veliki kolekcionarski interes za narcističkim fotografijama, posebno ne ostarjelih umjetnika, koji su, valja napomenuti, većinom civilizacije i bili muškarci.

Autoportret u fotografiji, pak, inauguriraju feministkinje i to na dva načina, da bi se cinično osvrnule na sebe kao objekt u reklamnim kampanjama šovinističkih pristupa ženi, no i okretanjem sebi kao subjektu na način da pokazuju teme koje nisu bile društveno prihvatljive, primjerice autoportreti Hannah Wilke sa kemoterapije. Oni su bili dio auto-terapije, odnosno foto-terapije koja se razvila istovremeno na mnogo mjesta u Europi i u SAD-u,"veli Peraica.

Ipak, konstatiramo da je celebrity kultura selfie digla u nebesa. Fotografski aparati više nisu okrenuti prema vanjskom svijetu, nego prema nama. Sve to govori o fenomenu selfija i narcisoidnoj (ne)kulturi i kulturološkim promjenama. "Postoji jedna praktična indikacija, a to je krajnja konzekvenca socijalne dezintegracije, naime jednako kao što je pred pedesetak godina nestao obiteljski portret, sugerirajući nestanak obitelji, tako sada nestaje i fotograf koji gleda drugu osobu, nestalo je bilo kakvo društvo, profesionalno ili amaterski, i ostao samo stativ, ili pak ruka koja simulira pogled druge, nestale, osobe. Tek u toj osami, može se reći, doslovnih solo putovanja svijetom, napuštene jedinke se okreću jedinom preostalom sebi.", kaže Peraica.

Ne preostaje nam nego da zaključimo da promatrajući ove fenomene, uskoro nam ljudi više uopće neće biti potrebni. Tako možemo očekivati da za koju godinu imamo brakove preko društvenih mreža, virtualnu djecu i fiktivne obitelji nastale na mreži ili na nekoj drugoj platformi. Koje će biti dugoročne posljedice trenda koji sve više uzima maha, tek ćemo vidjeti. Vrijeme je da odložite svoj gadget, kameru i da živite u stvarnom svijetu.

Test : Koji si selfie?

Psiholozi su okarakterizirali tri vrste selfija.

1. Ograničeni selfie, odnosno fotografiranje samog sebe najmanje tri puta na dan bez objavljivanja fotografija na društvenim mrežama.

2. Akutni selfie, odnosno fotografiranje samog sebe najmanje tri puta na dan uz objavljivanje svih fotografija na društvenim mrežama.

3. Kronični selfie, odnosno nekontrolirano fotografiranje samog sebe uz objavljivanje fotografija na društvenim mrežama najmanje šest puta na dan.

Zašto ljudi snimaju selfie?

Postoje razni psihološki faktori koji će nekoga potaknuti na snimanje selfija i prenošenja na društvene mreže. Neke od najčešćih teorija:

- Privlačenje pozornosti od što više ljudi

- Dobivanje pozornosti određene osobe ili nova metoda flerta (iako mnogima malo čudna)

- Prikupljanje komplimenata i jačanje vlastitog ega

- Dobivanje samopoštovanja

- Pokazivanje svoje uspješnosti (kada se dobro osjećaju u sebi ili izgledaju dobro)

- Način traženja pažnje od osoba koje su u stvarnom svijetu sramežljive

- Iz dosade. Nemaju ništa pametnije za raditi. Neki se dosađuju na poslu, kod kuće u školi?..

- Zabava

Zbog "selfiesa" raste broj estetskih zahvata

Popularnost "selfiesa" rezultirala je povećanjem broja estetskih kirurških zahvata na licu, pokazalo je istraživanje američke akademije za plastičnu i rekonstruktivnu kirurgiju koje prenose američki mediji. Istraživanjem je utvrđeno da je svaki treći estetski kirurg zabilježio povećani broj zahtjeva za zahvatima nakon što su pacijenti postali svjesniji svoga izgleda na društvenim mrežama.

Jedan od razloga povećanog broja zahtjeva za estetskim zahvatima je i zlostavljanje (bullying) na društvenim mrežama. Prema kirurzima koji su sudjelovali u istraživanju 69 posto djece i tinejdžera koji su podvrgnuti estetskim zahvatima to je učinilo kao posljedicu bullyinga, a 31 posto kako bi spriječilo bullying.

"Selfie" hoteli

Fotografiranje "selfija" postalo je veoma popularno na odmorima, pa se hoteli prosto utrkuju kako da što bolje iskoriste ovaj trend. Od odmarališta na Karibima do obala Australije, mnogi hoteli pozivaju goste se fotografiraju u njihovim objektima, tako što im nude nagrade. Na primjer, La Conca Resort u Portoriku trenutno promovira "Avanturistički selfi paket" dostupan između svibnja i kolovoza po cijeni od 179 dolara za noćenje. Gosti se pozivaju da naprave niz selfija na lokacijama poput tvrđave San Felipe del Moro iz 16. vijeka, u nadi da će "tagovati" hotel ili o njemu pisati na društvenim mrežama. Zauzvrat, mogu se nadati nagradi od nekoliko besplatnih noćenja. Hotel bira jedan od "selfija" za svaki od četiri promotivna mjeseca, a svaki fotograf dobiva tri dodatna noćenja.

Svaki dan se snimi milijun selfija!

Prema nedavno rađenoj studiji potvrđeno je se dnevno "opali" oko milijun selfija. Da stvar bude još gora, 36 posto ljudi je priznalo kako prije objavljivanja sređuju svoje slike u nekom od programa, a čak 12 posto žena je priznalo kako fotošopira svaku svoju sliku.

Nekoliko selfie zanimljivosti.

- svaka poznata javna ličnost na svijetu ima barem jedan selfi

- 52 posto žena vole selfi slike, ali ni muškarci ne zaostaju za njima, sa čak 50 posto,

- najviše se selfija objavljuje i šalje na Facebooku (48 posto), zatim putem WhatsApp-a i poruka (27 posto), Twittera (9 posto), Instagrama (8 posto), Snapchata (5 posto) i Pinteresta (2 posto),

- selfie je najpopularniji među mladim ljudima koji imaju između 18 i 24 godina,

- Najviše selfija snimi se u Australiji, a potom u SAD-u i Kanadi.

glasistre.hr


Burza.ba, jedini potpuno besplatni oglasnik u BiH! Predaj oglas besplatno

10.09.2014 u 09:24