Počela sezonska sniženja, trgovci se služe raznoraznim trikovima

sniženja, kupovina

Dugoiščekivana zimska sezonska sniženja počela su u petak, 27. prosinca, a cijene će kroz 60 dana njihovog trajanja padati u tri kruga.

Prilika je to za kupiti proizvode koje smo htjeli, ali po znatno povoljnijim cijenama.

No, valja biti oprezan i dobro se informirati prije same kupovine jer se trgovci nerijetko služe raznoraznim trikovima, upozorava Igor Vujović, predsjednik društva Potrošač, koji je za portal Direktno prokomentirao zimska sezonska sniženja.

Direktorica Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore Tomislava Ravlić najavila je kako će u prvom krugu sniženja, koji će trajati do polovine siječnja, popusti iznositi između 20 i 30 posto, nakon čega će u drugom krugu biti i do 50 posto, a pred sam kraj veljače cijene će padati i do 70 posto.

Pojasnila je kako se sniženja tradicionalno vežu uz povoljnije cijene odjeće i obuće pa ne čudi što se upravo ti proizvodi najviše prodaju za njihovog trajanja. Uz odjeću i obuću, građani na sniženju kupuju i namještaj, tehniku te različite sezonske proizvode (zimska oprema, sezonske dekoracije i sl.).

Na sniženjima potrošač i dalje ima ista prava


“Trgovci moraju sve više osluškivati promjene na tržištu kako bi uspješno odgovorili na želje i potrebe potrošača i tome prilagodili svoju ponudu.

Analize pokazuju da su proizvodi zadnjih godina u prosjeku sniženi između 20 i 50 posto, a to nam govori da naši trgovci prate europske trendove i bore se da domaći kupci ne idu u trošiti u inozemstvo”, istaknula je Ravlić, dodavši kako je za svakog potrošača najvažnije da bude informiran, da poznaje svoja prava, ali i obveze.

“Važno je naglasiti da prilikom kupovine na sniženjima potrošač i dalje ima ista prava kao u redovnoj prodaji”, poručila je.

Slično tvrdi i Igor Vujović, predsjednik društva Potrošač: “Sezonska sniženja ne predstavljaju nikakvu razliku što se tiče potrošačkih prava prilikom kupnje. Potrošači nemaju nikakve razlike u svojim pravima kada kupuju za vrijeme sezonskih sniženja ili u normalno vrijeme.

Njihova prava su uvijek ista, znači unutar šest mjeseci od datuma kupnje, pa čak do dvije godine prilikom pojava materijalnog nedostatka mogu zahtijevati od trgovca, naravno uz predočenje računa, zamjenu, popravak ili povrat sredstava”.

Trgovci se služe raznoraznim trikovima


Vujović naglašava kako bi kupci u vrijeme sezonskih sniženja trebali biti malo oprezniji jer se trgovci znaju koristiti raznoraznim trikovima.

“Nekakvi najčešći trikovi s kojima se potrošači susreću i s kojima nam se obraćaju su da cijene u biti znaju biti podignute, pa kad se uzme u obzir postotak samog sniženja, ispadne da je ista cijena proizvoda kao i prije mjesec dana.

Najbolji savjet potrošačima je da se informiraju i istraže tržište s realnim cijenama, pa kada dođe sezonsko sniženje da prilikom kupnje cijena koja je bila prije sezonskog sniženja mora biti jasno naznačena i uzeti u obzir sa sezonskim sniženjem da je to to”, kaže Vujović i dodaje kako sve mora biti jasno i vidljivo naznačeno, bez obmane – i cijena prije sniženja, i za vrijeme sniženja, i na samom artiklu, polici, sve do blagajne, pa do trenutka plaćanja.

Posebni oblici prodaje, među kojima je i sezonsko sniženje, u Hrvatskoj su regulirani sukladno Zakonu o zaštiti potrošača, koji tako definira pitanja, kao i pravila provođenja prodaje.

Trgovac je dužan uvjete prodaje i za pojedine proizvode ili pojedine skupine proizvoda ili oblika plaćanja istaknuti jasno, vidljivo i čitljivo, te ne smije dovoditi u zabludu prosječnog potrošača. Dakle, sve što se tiče uvjeta prodaje mora biti transparentno istaknuto, uključujući i raspon sniženja.

Tijekom sezonskog sniženja dodatno raste i online prodaja koja u našim i globalnim okvirima već niz godina ima pozitivne trendove.

Podaci Eurostata pokazuju da je tijekom 2017. godine (podaci za 2018. godinu bit će dostupni u veljači 2020.) jedno od pet poduzeća u EU-28 ostvarilo elektroničku prodaju, a više od 60 posto građana Unije je kupovalo online kanalima. U Hrvatskoj je ta brojka još uvijek dosta niža i kreće se oko 35 posto.

“Važno je naglasiti, s obzirom na to da je preko internet trgovina sve veća potrošnja, da dosta ljudi to brka, pa misle da imaju i prilikom fizičke kupnje 14 dana za vratiti proizvod. To je samo pravo koje se koristi prilikom kupnje u internet trgovinama, od datuma isporuke, u slučaju da su se predomislili ili to nije taj proizvod koji su htjeli kupiti, da imaju pravo unutar 14 dana vratiti ga trgovcu.

U normalnim trgovinama kupci nemaju pravo promjene, to je izričito na dobroj poslovnoj praksi i na samom dogovoru između potrošača i trgovca, ali potrošač ima zakonsko pravo u situaciji kada se pojavi nedostatak – unutar šest mjeseci može birati želi li popravak, zamjenu ili povrat sredstava”, tvrdi Vujović.

To znači da kada je jednom nastupilo sezonsko sniženje, trgovci više ne smiju vraćati cijenu koja je bila prije sniženja.

Ako trgovac ne proda sve proizvode, može nastaviti s prodajom po sniženoj cijeni sve do isteka zaliha, ali mu nije dopušteno oglašavati takvu prodaju kao sezonsko sniženje nakon proteka propisanih 60 dana, nego kao neki drugi posebni oblik prodaje.

“Ako je naznačena cijena do isteka zaliha, to sve mora biti jasno i ne smije biti obmanjujuće za potrošača. Kad se primjerice radi o proizvodu s greškom, potrošač mora biti jasno obaviješten i informiran o proizvodu.

Kada jednom kupite takav proizvod i izađete iz trgovine, više nemate prava koja vam pripadaju sukladno zakonu, da možete tražiti popravak, zamjenu ili povrat sredstava, jer ste bili obaviješteni da kupujete proizvod s nedostatkom. Ne možete izaći, pa za mjesec dana reći da vas je netko zakinuo”, ističe Vujović.

Putem e-trgovine na razini Unije se najviše kupuju odjeća i sportski proizvodi (64 posto), usluge vezane za putovanje (53 posto), proizvodi za kućanstvo (45 posto), ulaznice za priredbe (39 posto) te knjige, časopisi i novine (32 posto). Manje od petine e-kupaca kupovalo je telekomunikacijske usluge (20 posto), računalni hardver (17 posto), lijekove (14 posto) i materijal za e-učenje (7 posto).

Međutim, Vujović kaže kako se situacija s trgovcima popravlja te da lagano napredujemo po tom pitanju.

“Građani društvu Potrošač postavljaju neka standardna, temeljna pitanja, neću negativno o trgovcima, ali ‘ajmo reći da su se počeli malo bolje ponašati prema potrošačima. Polako idemo naprijed, nismo još tamo gdje bismo trebali biti, ali idemo polako.

Naravno, i potrošači su informiraniji, educiraniji o svojim pravima, pa onda i kad se kupci postave na malo drugačiji način, onda i trgovci vide da nema smisla muljati i petljati, pa kažu da je kupac u pravu. Poručujem kupcima da se uvijek postave, naravno neka budu iskreni i prema sebi i prema trgovcu jer je to sve jedan zatvoreni krug.

Ima negativnih potrošača i trgovaca, ali držimo se pozitive jer idemo prema boljem”, zaključuje Vujović.