Građani BiH u Hrvatsku od srpnja 2013. samo s putovnicom

... Policijske uprave brodsko-posavske, kaže da bi to mogla biti jedina značajna promjena u načinu prekograničnog prometa nakon ulaska Hrvatske u EU.

"Kad Hrvatska uđe u EU zavisit će sve od toga kakav je status BiH prema EU, odnosno od viznog režima sa EU. Ako ostane sadašnje stanje građanima BiH će za prelazak granice EU trebati putovnica", rekla je Voloder.

Istaknula je da su priče o tome da će bh. građani na hrvatskoj granici doživljavati torturu od strane graničnih policajaca potpuno neutemeljene. Promijeniće se jedino to što će državljani EU, europskog gospodarskog pojasa i Švicarske Konfederacije, koji u skladu s europskim pravom uživaju slobodu kretanja, i članovi njihovih obitelji imati "bolji" tretman na granici u smislu da će nad njima biti provedena samo osnovna granična kontrola, a vjerovatno će biti organizirana posebna traka za vozila državljana EU.

Nad državljanima trećih zemalja će, kako kaže Volodera, biti provedena detaljna kontrola koja pored provjere identiteta osobe podrazumijeva i detaljnu provjeru putnih isprava radi utvrđivanja eventualnih krivotvorina, da li putnik ima vizu ili dozvolu boravka ukoliko su viza i dozvola boravka potrebne, a biće utvrđena i opravdanost ulaska i boravka na teritoriju EU te mogućnost povratka u matičnu zemlju.

"Dužni smo provjeriti da li taj strani državljanin ima dostatna sredstva za uzdržavanje, boravak, tranzit i povratak u matičnu zemlju", rekla je ona.

Kako je istakla, prema nacionalnom zakonodavstvu koje regulira kretanje stranaca, strani državljanin prilikom ulaska u Hrvatsku za namjeravani boravak treba da posjeduje 50 eura po danu ukoliko na konačnom odredištu ima osiguran smještaj, odnosno 100 eura ako nema.

Rekla je da građani ne trebaju se bojati da će ih policijski službenici vraćati s granice i onemogućavati im ulazak u EU, iako takvi strahovi postoje, odnosno biće ispoštovane zakonske odredbe koje se odnose na uvjete ulaska stranih državljana.

"Točno je u zakonu propisano u kojim slučajevima se može stranom državljaninu zabraniti ulaz u RH, odnosno kad mu se može odbiti ulazak. Svaki službenik se mora pridržavati propisanih zakonskih uvjeta. Svako odbijanje ulaska mora završiti obrazloženom odlukom tom stranom državljaninu, odnosno mora mu biti uručeno rješenje o odbijanju ulaska i jasno biti obrazložen razlog odbijanja ulaska. Nitko ne može biti vraćen a da se ne navede točan razlog koji je propisan zakonom ", istakla je Voloder.

Granični prijelaz Stara Gradiška će biti jedan od tek dva prijelaza najvišeg ranga Hrvatske sa BiH. Na svakom koraku se vrše građevinski radovi, koji bi do ulaska u EU trebalo da ga učine potpuno usklađenim sa standardima EU.

Volodera kaže da se policija već nekoliko godina priprema za ulazak Hrvatske u europsku zajednicu, tako da je Hrvatska već sada skoro spremna za ulazak u EU.

"Hrvatska je odredbe EU koje se tiču ​​kretanja stranaca preko granice već implementirala u svoje nacionalno zakonodavstvo i to je nešto što mi provodimo već i sada. Vanjske granice s ulaskom Hrvatske u EU bi trebalo da budu granice s BiH i Hrvatskom, što znači da se granica može prelaziti na točno određenim mjestima u točno određeno vrijeme sukladno namjeni tog graničnog prijelaza s točno propisanim dokumentima ", istakla je ona.

Rekla je da će putnici iz BiH, koji u Hrvatsku budu ulazili autobusima, biti zamoljeni da izađu iz autobusa, kako bi se provjera obavila u policijskim kućicama na graničnim prijelazima.

"Kad se završi kompletna rekonstrukcija graničnog prijelaza bit će bolji uvjeti za kontrolu putnika u autobusu. Granična kontrola bi trebala biti urađena tako da putnici iziđu iz autobusa do kontrolnih kućica", rekla je ona.

Kada se radi o putnicima u automobilima, biće primjenjivane iste kontrole kao i do sada. Dakle, prema državljanima EU će biti provođena osnovna granična kontrola, dok će prema državljanima trećih zemalja biti provedena detaljna granična kontrola uz poštivanje ljudskog dostojanstva.

"Biće određena izuzeća kad su u pitanju državljani trećih zemalja gdje se neće morati provoditi detaljna granična kontrola kao što su, recimo, šefovi država, nositelji diplomatskih putovnica, prekogranični radnici koji idu svakodnevno preko graničnih prijelaza, osobe koje su poznate policijskom službeniku. Prema njima se neće morati svakodnevno vršiti temeljita kontrola, nego kontrola s vremena na vrijeme ", istaknula je Voloder.

Dodaje da je granični prijelaz Stara Gradiška veoma interesantan osobama iz krimi-miljea iz BiH, Hrvatske i Srbije, zbog čega se policajci na graničnom prijelazu nikad ne smiju opustiti.

"Zanimljivi smo osobama iz krimi-miljea koje krijumčare sve vrste roba - od duhana, prehrambenih mesnih prerađevina, droga, oružja, tako da se svakodnevno nešto događa. Osobe sklone protupravnim radnjama sa područja Hrvatske, BiH i drugih zemalja se međusobno povezuju i mi smo svi toga dobro svjesni ", istakla je ona.

Prisjeća se nedavnog iskustva kada su spriječili slučaj švercovanja ljudi.

"Znam da je bio vikend ... Policijski službenik i carinik su radili pregled jednog vozila. Koliko se sjećam radilo se o nekakvom džipu koji je bio natrpan s puno torbi. U jednom trenutku carinik je s jedne, a policajac s druge strane gurnuo ruku između tih torbi i osjetio je nešto vrlo čudno ", priča ona.

Ustanovilo se da je ispod torbi bila sakrivena žena koja je na taj način pokušala ilegalno prijeći granicu.

Vericu Babić, pročelnika Carinarnice Slavonski Brod, pitali smo što će se promijeniti u pogledu carinske politike Hrvatske prema BiH nakon ulaska te zemlje u EU.

"Mi već primjenjujemo standarde EU i ništa značajnije neće promijeniti od 1. srpnja 2012. godine. Isto će se postupati kao i do sada. Mi nemamo nikakve informacije o tome što vas zanima. Mi očekujemo a do daljnjeg sve ostaje kao i do sada ", rekla je ona.

Upoznajte "Frontex" - Europsku službu za granice

"Frontex" je agencija EU koja promiče, koordinira i razvija zajednički europski sustav upravljanja granicom koji treba biti usklađen s temeljnim načelima Europske povelje o ljudskim pravima.

"Frontex" pomaže graničnim vlastima različitih zemalja EU da rade zajedno. Agencija je formirana 2004. godine da bi ojačala i pospješila suradnju nacionalnih autoriteta koji se bave granicom. Kako bi ostvarila te ciljeve, ova agencija provodi nekoliko aktivnosti.

U provođenju svog mandata "Frontex" je u vezi s drugim partnerima EU koji se bave područjem ljudskih sloboda, sigurnosti i pravde poput Europola, kao is carinskim službama.

"Frontex" surađuje i sa zemljama koje nisu članice Schengena ili EU, a koje su identificirane kao izvor ili tranzitna ruta nezakonitih migracija.

ZAJEDNIČKE OPERACIJE
"Frontex" koordinira, implementira i procjenjuje zajedničke operacije koje provode pripadnici graničnih službi zemalja članica na vanjskim granicama, koje obuhvaćaju kopnene, morske i zračne granice.
OBUKA

"Frontex" je odgovoran za razvoj zajedničkih standarda obuke i specijalističke alate. To uključuje zajednički okvir koji osigurava zajednički početni trening za granične čuvare u EU, kao i trening za časnike srednjeg i višeg nivoa.

ANALIZA RIZIKA
"Frontex" sakuplja i analizira podatke u vezi sa situacijom na vanjskim granicama EU. Informacije prikupljaju izravnim putem, koristeći podatke koji dolaze sa samih graničnih prijelaza i neizravnim putem koristeći informacije iz medija, istraživanja i druge izvore.

ISTRAŽIVANJE
"Frontex" ima platformu za pomoć osoblju koje se bavi kontrolom granica, koja uključuje stalno osuvremenjivanje sustava i usklađivanje s najnovijim tehnološkim standardima.

SPOSOBNOST BRZOG DJELOVANJA
"Frontex" je kreirao timove za europsku granicu i obimnu bazu podataka raspoložive opreme koja omogućuje stavljanje na raspolaganje specijalista i resursa iz različitih zemalja EU. Ovakve timove "Frontex" ima u punoj spremi u slučaju bilo koje krizne situacije.

POMOĆ ČLANICAMA U PROTJERIVANJU
Kada zemlja članica donese odluku o vraćanju osobe zbog ilegalnog boravka, "Frontex" pruža pomoć kako bi koordinirali napore u povećanju učinkovitosti i smanjenju troškova uz osiguranje poštivanja ljudskih prava osobe koja se protjeruje.

Što očekuje Hrvatska nakon ulaska u EU?

Ministarstvo europskih integracija Hrvatske je nedavno izdalo brošuru u kojoj je odgovorilo na neka pitanja građana što očekuje Hrvatsku nakon ulaska u EU.

Hoćemo li ulaskom u EU izgubiti svoj suverenitet?

Nećemo, kao što to nisu ni druge države članice jer će kao članica EU Hrvatska aktivno sudjelovati u donošenju odluka, pri čemu će vlastite interese moći braniti bolje nego što bi to bio slučaj da je ostala izvan EU.

Hoće li nam stranci oduzeti radna mjesta?

Nema razloga da dođe do većeg priljeva strane radne snage u Hrvatsku. Iskustvo novih članica EU pokazuje da je između 2003. i 2007. u njima stvoreno gotovo tri milijuna novih radnih mjesta.

Hoće li se hrvatski građani moći zapošljavati u drugim zemljama EU?

Hrvatski građani će moći raditi u državama članicama bez radnih dozvola. Pojedine države članice mogu privremeno ograničiti pristup svojem tržištu rada, što može trajati dvije, pet ili najviše sedam godina.

Što će biti s cijenom telefoniranja i Interneta?

Može se očekivati ​​da će cijene padati s većim brojem pružatelja usluga na tržištu. Cijene roaminga će biti niže, au EU cijene poziva u roamingu ne smiju prelaziti 0,35 eura bez PDV-a za odlazne pozive i 0,11 eura za dolazne.

Što će članstvo u EU donijeti hrvatskim poljoprivrednicima?

Hrvatski poljoprivrednici će imati slobodan pristup jedinstvenom tržištu EU, a iz europskih fondova će imati na raspolaganju oko 600 milijuna eura godišnje za ruralni razvoj.

Što ulaskom u EU dobivaju hrvatski poslovni subjekti?

Dobivaju pristup tržištu EU bez carina i drugih uvoznih ograničenja od 500 milijuna potrošača, na kojem će moći lakše plasirati svoje proizvode. Povećaće se atraktivnost hrvatskih proizvoda i usluga na svjetskom nivou jer dosadašnje iskustvo pokazuje da su nove članice EU udvostručile svoj udio u svjetskoj trgovini - s dva posto 1999. na četiri posto 2007. godine.

Hoće li poskupjeti zdravstvo i kako ćemo se liječiti u EU?

Visina izdvajanja za zdravstvene usluge utvrđuje se na nacionalnoj razini i nije povezana s članstvom. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izdavaće Europsku karticu zdravstvenog osiguranja za potrebe korištenja zdravstvene zaštite u svim državama EU.

Hoće li članstvo omogućiti strancima da kupuju nekretnine u Hrvatskoj?

Da, ali državljani EU to mogu već nekoliko godina, i u tom razdoblju nije došlo do rasprodaje nekretnina. Vlasnik nekretnine ima pravo odlučiti želi li i kome prodati nekretninu.

Hoće li hrvatski potrošači biti zaštićeniji u EU?

Hrvatski potrošači biće još bolje zaštićeni jer će se hrvatska tijela uključiti u europske mehanizme za borbu protiv piratstva i piratstva. Europski sustav razmjene informacija o proizvodima koji predstavljaju rizik za zdravlje pojačat zaštitu potrošača.

Kakav će biti položaj hrvatskog jezika u EU?

Pod svojim ustavnim imenom postaće jedan od službenih jezika EU, a svi pravni akti EU koji se objavljuju u službenom listu biće objavljeni i na hrvatskom jeziku. Hrvatski građani moći će se obraćati institucijama na hrvatskom jeziku, a one će biti dužne da im odgovore na hrvatskom.

Hoće li fakultetske diplome vrijediti u EU?

Stručne kvalifikacije stečene u Hrvatskoj će biti priznate u EU. U većini slučajeva ukinuti su složeni administrativni postupci za obostrano priznavanje kvalifikacija.

Roba iz BiH samo na dva prijelaza u Hrvatskoj

Za osposobljavanje graničnih prijelaza Gradiška i Metković u skladu s europskim standardima bilo je potrebno uložiti 80 milijuna KM, rekao je nedavno Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

"BiH je zainteresovana da, kada Hrvatska uđe u EU, bude otvoren još jedan ili dva granična prijelaza koji će ispunjavati potrebne uvjete, kao i za rješavanje tranzita do luke Ploče", rekao je Šarović prilikom nedavne posjete Slavonskom Brodu.

On je naglasio da, kada Hrvatska postane član EU, ona roba iz BiH koja nema euro broj neće moći prijeći granicu.

"Hrvatska je jedan od najznačajnijih gospodarskih partnera BiH. Sigurna sam da je iu interesu Hrvatske, kada postane članica EU, plasirati robu u BiH", istakao je Šarović.

Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede Hrvatske, rekao je da su u pretpristupnim pregovorima Hrvatske sa EU definirana dva granična prijelaza prema BiH za promet robe.

"Poznata mi je inicijativa da budu određeni i drugi granični prijelazi, ali to je stvar pregovora", rekao je Jakovina.

Izvor: Javno.ba