​UK Royal Society: Hercegovci su najviši muškarci na svijetu

... i ima veze sa specijalizacijom Gravettian lovaca za lovom na mamute. Također, uz pristup boljoj prehrani prosječna visina Hercegovaca bi trebala biti između 185 i 190cm, zaključak je ovog istraživanja.

Piše: Martha Henriques, IB Times UK

Visina prosječnog muškarca iz Hercegovine je 183.4cm, potvrđeno je u prvoj detaljnoj analizi o visini muškaraca u Bosni i Hercegovini od 1895.

Hercegovina je regija koja površinom zauzima otprilike četvrtinu jugoistočne europske zemlje Bosne i Hercegovine. Prosjek za cijelu zemlju je 181.2cm, po rezultatima studije koja je objavljena u žurnalu Royal Society Open Science.

S obzirom da je Hercegovina samo regija, a ne država, to znači da Nizozemska i dalje drži prvo mjestu u poretku zemalja s najvišim muškarcima na svijetu. Hercegovina je smještena u Dinarskim Alpima u južnom dijelu države. Unutar Hercegovine, regija oko Trebinja je imala najveći prosjek, sa 184.5cm.

„Dinarske Alpe su povijesno bile poznate po naročito visokim ljudima" navodi se u ovoj studiji, koju je predvodio Pavel Grasgruber sa Sveučilišta Masaryk u Češkoj Republici.

Nedostatak kvalitetnih podataka u 20-om stoljeću je značio da ova regija nije bila pravilno predstavljena u svjetskim proučavanjima o visini. Grasgruber i njegovi suradnici su prikupili podatke tijekom 2015 i 2016, bazirane na vitalnim statistikama 3.192 muškaraca u Bosni i Hercegovini, starosti od 17 do 20 godina.

„Ovi rezultati su popunili jednu dugoročnu prazninu u antropološkim istraživanjima zapadnog Balkana, i potvrđuju starije izvještaje o stanovništvu Dinarskih Alpi, koje odlikuju izvanredne fizičke karakteristike" navodi se u studiji.

Zadnje ozbiljnije istraživanje ovoga tipa provedeno je u kasnom 19. stoljeću, kad je Bosna i Hercegovina bila dijelom Austrougarske, izjavio je Grasgruber za IBTimes UK.

„Tijekom sljedećih 100 godina, domaći istraživači su analizirali samo manje uzorke stanovništva u određenim mjestima. Nakon rata tijekom 90-ih, organiziranje istraživanja ovog tipa na državnom nivou je postalo skoro nemoguće zbog animoziteta između tri glavne etničke grupe"

Ostavština lovaca na mamute

Za razliku od Nizozemaca, visina Hercegovaca je uzrokovana njihovim genima a ne vanjskim faktorima poput prehrane. Unikatna genetska mutacija koja se prenosi preko muškog Y kromosoma I-M170 se smatra za glavni faktor koji je utjecao na visinu Hercegovaca.

I-M170 je ostavština perioda koji datira čak do Gornjeg Paleolitika i Gravettian kulture tijekom zadnjeg Ledenog Doba, koje je trajalo od 31.000 do 22.000 BC.

Gravettian kultura je najvažnija predpovijesna kultura europskog Gornjeg Paleolitika i nekad se zove ‘kultura lovaca na mamute', pojasnio je Grasgruber.

„Zaključio bih da se genetska predispozicija za visinu u ljudima sa I-M170 genom seže do Gornjeg Paleolitika i ima veze sa specijalizacijom Gravettian lovaca za lovom na veliki plijen. Ovo je bilo vezano za višak visokokvalitetnih proteina i rijetke naseljenosti, što je dovelo do uvjeta za prirodnu selekciju iznimno visokih muškaraca."

"Također, poznato je da su Gravettian muškarci bili iznimno visoki, čak i kad bi se vodili današnjim standardima"

Hoće li pasti rekord koji drže Nizozemci?

Više od 70% Hercegovaca su nostelji I-M170 haplogrupe. Nešto više od 50% svih stanovnika Bosne i Hercegovine su također nositelji.

Dodatna potvrda tezi da su geni glavni razlog za iznimnu vezinu Hercegovaca je taj što je pristup kvalitetnoj hrani u regiji, kao i u cijeloj zemlji, ispod optimalne razine, zaključuju autori studije. Socioekonomski faktori koji se povezuju s visinom - poput visine roditelja, su također slabiji u usporedbi sa mnogim susjednim zemljama.

Kada bi Hercegovci bili istog bogatstva i sa pristupom ishrani koju imaju Nizozemci, zaključuje se da bi u tome slučaju bili puno viši. Bazirano samo na genetskoj analizi, rasprostranjenost I-M170 haplogrupe sugerira da bi prosječna visina Hercegovaca trebala biti između 185 i 190cm.

Genetski potencijal za visinu u Hercegovinu je najveći u svijetu, zaključuju autori ove studije.

Dnevnik.ba