Šparoge i kuke - kraljice proljeća

Šparoge su jedna od nutritivno najuravnoteženijih vrsta povrća. Niskokalorične su, bogate vitaminima, mineralima i vlaknima, što ih čini idealnom namirnicom za sve koji žele zdravo jesti i održavati vitku liniju.

Šparoge su, osim vitaminima i mineralima, osobito kalijem i kalcijem, bogate još mnogim vrijednim tvarima. Odličan su izvor vitamina B6, magnezija i cinka i vrlo dobar izvor vlakana, proteina, vitamina A, C, K i E, tiamina, riboflavina, rutina, nijacina, folične kiseline, željeza, fosfora, kalija, bakra, mangana i selena. Aminokiselina asparagin dobila je ime po šparogama, jer je biljka šparoge bogata tim sastojkom. Okus šparoga je pomalo gorak, a razlog za to je udio asparagina, vanilina i spargaurina u njima. Dobro djeluju na rad jetara i žuči, a imaju i diuretičko djelovanje pa potiču čišćenje organizma.

Iako mnogi ljudi šparoge uspoređuju s kukama, nije riječ o istoj namirnici. Naime, šparoga je vrsta koja se stručno naziva Asparagus acutifolius , a kuka Tamus communis. Mladi izdanci i jedne i druge biljke se beru i pripremaju na isti način.

Iako su do nekud i slične, razlika je najvidljivija kod odraslih biljki.

Šparoga je ono što se u Hercegovini naziva vijom, prirodnim 'filtrom' pri odlijevanju vina od dropa, a kuka je povijuša koja zimu preživljava samo u obliku podzemnog podanka. Kod kuke, koja najbolje raste nakon kišnog vremena, te čija sezona traje do pred kraj svibnja, sve je, osim mladih izdanaka otrovno, osobito crveni, privlačni plodovi koji su još i slatkasti, zbog čega treba biti oprezan.

Iako postoje mnogi recepti koji uključuju kuhanje ili drugi oblik termičke obrade, kuke je najbolje spremati sirove, oprane pod mlazom vode, jer se na taj način najbolje osjeti punoća njihova ukusa, a ujedno se sačuva sva njihova nutritivna vrijednost.

Kukini izdanci su dvojaki, jedni tamni, gotovo crni i dosta debeli, u početku bez listova, a drugi svijetlozeleni, znatno tanji i odmah s listićima.

Dnevni list