Široki Brijeg je opet na vrhu po cijenama roba i usluga

Značajnija sniženja

Oči osiromašenog bh. stanovništva uprte su upravo na osnovne životne potrepštine, neophodne za golo preživljavanje. Na njihovu sreću, tijekom protekle godine one su uglavnom padale. Tako su brašno, ulje i šećer u prvih jedanaest mjeseci i najviše pojeftinili. Cijena ulja u Federaciji smanjila se za 28,24 posto, cijena šećera niža je za 18,62, a brašna za 17,46 posto, podaci su Federalnog ministarstva trgovine, piše Vecernji.ba.

Kruh, proizvod od brašna, nije doživio sudbinu gradivnog materijala, pao je tek simbolično u nekim gradovima. Pored spomenutih osnovnih životnih namirnica, kod još petnaestak proizvoda vidljivi su minusi, doduše nijedan u dvocifrenom iznosu. Manja je i cijena piletine za 6,44 posto, jedinog mesa dostupnog osiromašenima. I ljubitelji crnog napitka su zadovoljni, cijena kave niža je oko osam posto.

No, da ne bude zabune, mnogi proizvodi i usluge su tijekom protekle godine dobili više cijene. Tako su u prošloj godini porasle cijene cigareta, to se dogodilo i ove godine, ali i maslaca, sira, soli i još mnogih proizvoda. Uočljivo je i veliko poskupljenje odvoza smeća, za čak petnaestak posto. Izgleda da se komunalci nalaze u sve težem položaju, barem kada je u pitanju deponiranje otpada. Rekoše neki, kako je sve više onih koji ne plaćaju račune, te se tako povećanjima pokušava nadoknaditi razlika, tvrdeći da neplatiše nisu umirovljenici i siromašni.

Od grada do grada

Ni cijene nisu pravedne, one su različite od grada do grada. Tako se u državi gdje su iste dažbine cijene znatno razlikuju, pa čak i dvostruko. Primjerice, za kilogram brašna u Federaciji trenutačno treba u prosjeku izdvojiti jednu marku. Dok Tuzlaci za kilogram ovog nezaobilaznog proizvoda za prosječnog građanina trebaju izdvojiti 0,8 KM, Širokobriježani kilogram plaćaju rekordnih 1,8 KM. Inače su cijene u Širokom Brijegu iznad ostalih gotovo u svim proizvodima, ali i uslugama, a rijetki su proizvodi čije su cijene ispod federalnog prosjeka. Zanimljivo, isti trgovački lanci biraju u kojim mjestima mogu izvući više novca od građana.