FOTO  POTICAJ EKOLOGA: Bazen crvenoga mulja proglasiti zaštićenim ornitološkim područjem

bazen, crveni mulj

Hrvatska ekološka udruga Buna Mostar objavila je zanimljivu promotivnu brošuru nazivlja Vodeno stanište Bazen Dobro Selo, u kojoj pozivaju mjerodavna državna tijela na proglašavanje toga prostora zaštićenim ornitološkim područjem.

Ta je vrijedna zamisao za cjelokupno hercegovačko podneblje posebno zanimljiva i dobrodošla u vremenu kada je požar progutao cjelokupno Hutovo blato te javnosti predočavamo i tekst iz lijepo oslikane brošure koja je samo potvrdom Aluminijeva vrhunskog djelovanja na polju očuvanja čovjekove životne sredine, ovjenčanih nizom domaćih i stranih priznanja, pa i naslovom Prva međunarodna eko-tvrtka, dodijeljenim od strane Međunarodne lige humanista.

Tvorci brošure, između ostaloga, pišu:

Bazen Dobro Selo umjetno je izgrađeno odlagalište crvenoga mulja tvornice aluminija, smješteno na platou Dobroga Sela, južno od Mostara. Višegodišnjim odlaganjem crvenoga mulja u tomu asfaltnom bazenu stvoreno je vodeno stanište s muljevitim sprudovima i vodenim površinama. Ukidanjem toga dijela procesa proizvodnje aluminija, bazen Dobro Selo ostao je izvan uporabe. Vremenom su ga nastanile ribe, vodozemci i ostali sitni vodeni organizmi te su tamo stanište i odmorište, tijekom seobe, pronašle i brojne vrst ptica.

Takovo vodeno stanište ne postoji nigdje u široj okolici. Muljeviti plićaci puni su vodenih ličinki i crva, a to obilje hrane privlači i one vrst ptica koje se rijetko može susresti drugdje na ovim prostorima, poglavito ćurline i kulike i gotovo sve vrst žalara. Redovito se, u vrijeme proljetne i jesenske seobe, pojavljuju: Žalar cirikavac, Krivokljuni žalar i Mali žalar. Rijetko se pojavljuju i Rđasti žalar, Bijeli žalar i Sijedi žalar. Na muljevitim i šljunčanim površinama gnijezdi se Kulik sljepčić, a u vrijeme seobe tamo boravi i Kulik blatarić. Zabilježeno je više vrst prutki. Gnijezdi se Mala prutka, a uobičajena pojava je Crna prutka, Krivokljuna prutka, Prutka migavica te, u manjemu broju, Crnokrila prutka i Crvenonoga prutka.

Redovita je pojava Sive čaplje i Male bijele čaplje te, rjeđe, Velike bijele čaplje i Žute čaplje. Uz više vrst galebova, patki, gnjuraca, močvarnih čigri, šljuka, muljača, pozviždača i dr. potrebno je spomenuti i ostale vrst, kao što su: Zličarka, Mali vranac, Blistavi ibis, Crna roda, Velika čigra, Modronoga sabljarka, Vlastelica, Oštrigar, Zlatar pijukavac i Ždral. Posebno je potrebno navesti i pojavu, kod nas rijetkih, vrst: Riđokrila pješčarka, Morski kulik, Kameničar, Tankokljuna liskonoga, Crnoglavi galeb te Crkavica. To stanište privlači i grabljivice, kao što su: Bukoč, Orao zmijar, Suri orao i brojni sokolovi, škanjci, jastrebovi...

Uz takovo bogatstvo ornitofaune na tako malenomu području, bazen Dobro Selo predstavlja posebnu ornitološku i prirodnu vrijednost. Kako to odlagalište više nema funkciju za koju je bilo namijenjeno, samomu bazenu sada nije nužna nikakova posebna zaštita (osim zaštite ptica od uznemiravanja, napose u vrijeme gniježđenja i seobe), a u posljednje je vrijeme očit porast močvarnoga raslinja u samomu bazenu što privlači i neke nove vrste, bilo bi korisno, od strane tamošnje zajednice i od mjerodavnih institucija, bazen Dobro Selo proglasiti zaštićenim ornitološkim područjem i, kao takovo, uvrstiti u buduće planove na općinskoj i na županijskoj razini.