FOTO  Održana prezentacija projekta Višenamjensko vrednovanje poljoprivrednog zemljišta na području općine Posušje

Posušje

...„Višenamjensko vrednovanje poljoprivrednog zemljišta na području općine Posušje".
Ovo je iznimno važan događaj u razvoju poljoprivredne proizvodnje na području naše općine s obzirom da je za planiranje daljnjeg razvitka poljoprivrede kao i za planiranje održivog razvoja i racionalnog korištenja poljoprivrednog zemljišta danas potrebno raspolagati s velikim brojem kvalitetnih i pouzdanih informacija na temelju kojih je onda moguće donošenje pravovremenih i ispravnih odluka.
Na prezentaciji projekta dekan Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Ivan Ostojić citirao je našeg velikog prirodoslovca Gračanina kazavši kako su tla Hrvatske najveće blago hrvatskog naroda, neiscrpni izvor njegovih snaga i temelj hrvatske domovine. Poznavati tla znači poznavati temelje na kojima hrvatska država počiva.

Stoga je prošle godine u svibnju općinska administracija na čelu s Načelnikom Brankom Bagom odlučila pristupiti projektu „Višenamjensko vrednovanje poljoprivrednog zemljišta na području općine Posušje". Ovim projektom Općina će dobiti na raspolaganje studiju te stručno-znanstvene podloge koje predstavljaju najnovije informacije u vezi regionalizacije poljoprivrednog zemljišta za razne vidove poljoprivredne proizvodnje.

Partnera za realizaciju ovog projekta pronašli smo u Agronomskom i prehrambeno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Na prezentaciji u Posušju sudjelovao je istraživački tim ovoga projekta kojeg čine prof. dr. sc. Radica Ćorić, prof. dr. sc. Stjepan Husnjak, Dragan Jurković, dipl.ing., prof. dr. sc. Zlatko Čmelik, mr.sc. Paulina Šaravanja, prof. dr. sc. Zdravko Matotan, doc.dr.sc. Elma Sefo, prof. dr. sc. Nevenko Herceg, Nikolina Kajić, dipl.ing., prof. dr. sc Ivan Ostojić, Mladen Zovko, dipl. ing., prof. dr. sc. Stanko Ivanković, Vinko Batinić, dipl. ing., doc.dr.sc. Danijela Petrović te doc.dr.sc. Višnja Vasilj.

Članovi istraživačkog tima su prezentirali projekt po segmentima voćarstva, povrćarstva, ratarstva, ljekovitog bilja i stočarstva te su za pojedine kulture prezentirali preporuke za proizvodnju.
Prof. dr. sc. Ivan Ostojić također je kazao kako je poljoprivredno zemljište neprocjenjiv i neobnovljiv prirodni resurs, što znači da ga treba održivo koristiti na način da mu se ne smanjuje kvantiteta niti kvaliteta.

Polazeći od teze kako je poljoprivredno zemljište prirodno bogatstvo i dobro od općeg interesa, kako uživa osobitu zaštitu, kako se treba višenamjenski vrednovati, a sve u cilju njegovog racionalnog i namjenskog korištenja odlučeno je kako je našoj općini i svim našim žiteljima potrebno stvoriti temelj na kojem treba počivati planski razvoj poljoprivrede.
Izvršena je analiza sadašnjeg načina korištenja poljoprivrednog zemljišta i procjena potencijalne pogodnosti za razvoj voćarstva, povrćarstva, ratarstva, ljekovitog bilja i stočarstva na području naše općine.
Realizacijom ovog projekta općina Posušje postaje prva jedinica lokalne samouprave u Hercegovini koja se može pohvaliti ovakvim strateškim dokumentom za planski razvoj poljoprivredne proizvodnje na svom području.
Projekt donosi višestruke koristi za sve žitelje naše općine koji se bave ili se namjeravaju baviti poljoprivrednom proizvodnjom. Sve potrebne informacije biti će dostupne u općinskoj službi za gospodarstvo, odnosno u Odjelu za poljoprivredu i razvoj. Općinski službenici u potpunosti se stavljaju na raspolaganje svim zainteresiranim osobama kojima je potrebno pružiti administrativnu, stručnu ili savjetodavnu potporu, a sve s ciljem planskog razvoja poljoprivrede.
Svi naši poljoprivrednici mogu računati na proaktivniji rad općinskih službi i apsolutnu potporu kako u postupcima registracije obrta, uputa za poljoprivrednu proizvodnju, stručnog usmjeravanja, pravovremenog informiranja o aktualnim poticajima i javnim pozivima iz oblasti poljoprivrede, a sastavni dio studije je i Zemljišni informacijski sustav, tj. digitalna baza svih podataka o pogodnosti za poljoprivrednu proizvodnju koja će biti dostupna svima putem općinskih službi.
Suvremene poljoprivredne proizvodnje, od koje se može ostvariti prihod, nema bez strateškog planiranja. To planiranje podrazumijeva uvažavanje autohtonih i tradicionalnih postupaka i kultura u poljoprivrednoj proizvodnji, ali uz ogromno uvažavanje i implementiranje stručnih i znanstvenih spoznaja iz područja poljoprivrede.
Vjerujemo kako će podatci dobiveni kroz ovaj projekt doprinijeti ukupnom razvoju poljoprivrede na našem području te kako će naši poljoprivrednici prepoznati važnost informacija koje ovaj projekt pruža za pravilnu prilagodbu i optimalno korištenje poljoprivrednog zemljišta.