Zračna luka Mostar najveća je šansa razvoja Mostara i Hercegovine

Malo konstatacija s aktualnim problemima, malo kritika rada uprave zračne luke od civilnog sektora i građanstva, malo najava promjena koje će donijeti bolja vremena i tako u krug. Ipak, mostarska zračna luka je veliki potencijal za razvoj Mostara i Hercegovine općenito,piše Klix.ba.

Kao posljednju epizodu u nizu bilježimo najavu pregovora s predstavnicima niskotarifnih kompanija, koje je prije nekoliko dana iznio Marin Raspudić, direktor Zračne luke Mostar.

Ponukani tim najavama kontaktirali smo Dragana Nikolića, PR suradnika Wizz Aira za Srbiju, Albaniju, BiH, Hrvatsku i Crnu Goru, kompanije koja se navodi u medijima kao jedna od onih koja bi mogla početi letjeti iz Mostara.

"Wizz Air dosta dugo primjenjuje pravilo da ne komentira glasine i nagađanja, međutim, možemo potvrditi da je WIZZ uvijek zainteresiran za nova tržišta koja mogu odgovoriti na naš snažan rast. Redovito vodimo pregovore s mnogo potencijalnih partnera širom Euope, kako bismo mogli ponuditi što kvalitetniju uslugu i zaista niske cijene što većem broju putnika", kazao je Nikolić.

Dodatno je potvrđeno da kompanija WIZZ ostaje posvećena balkanskom tržištu, što potvrđuje i otvaranje brojnih novih linija sa zračnim lukama u regiji, poput nedavno uspostavljene linije iz Osijeka za Bazel, te najavljenih linija kojima će Budimpešta biti povezana sa Sarajevom, Podgoricom i Tiranom.

Suradnja mostarske zračne luke s nekom od niskotarifnih kompanija dio je Studije razvoja koju je za ovu instituciju napila regionalna razvojna agencija REDAH. Studija predviđa da bi uvođenje samo jedne redovite linije donijelo mostarskoj zračnoj luci sigurnih novih 30.000 putnika godišnje.

Taj porast broja putnika donio bi regiji dodatni promet od deset i pol milijuna KM, a preračunati povrat kroz izravne i neizravne poreze bi bio blizu 2.900.000 KM, sve u vremenskom razdoblju od jedne godine.

Naravno, specifičnost dovođenja jedne ovakve kompanije predviđa i subvencioniranje tih letova u procijenjenom iznosu od 550 tisuća KM po jednoj liniji.

Nažalost, mostarska zračna luka ta sredstva do sada nije imala, već se čekalo na financiranje te stavke iz gradskog proračuna ili proračuna viših razina vlasti.

Za Mostar je ključan razvoj zračne luke, rekao je nedavno ugledni profesor s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Vjekoslav Domljan.

"Mostar bi godišnje morao imati minimalno između 600 i 650 tisuća putnika, ako u obzir uzmemo lokaciju zračne luke blizinu Međugorja i broj ljudi koji godišnje idu prema tom svetištu".

Osim Međugorja, razvoj mostarske zračne luke strateški se može naslanjati i na još dvije važne strane. Prva je konekcija sa brojnom hercegovačkom dijasporom, koja sada koristi druge zračne luke, najviše onaj u Tuzli. Stručnjaci Zračne luke Mostar gledaju i kao idealnu rezervu za sarajevsku zračnu luku.

Za izlazak iz krize bit će potrebno uraditi i neke druge stvari osim približavanja zrakoplovnim kompanijama, koje su dijelom već primijećene, kao što je nerealno visoka cijena goriva. Nema nekog posebnog razloga zašto je godinama ona bila znatno viša od cijena goriva na okolnim zračnim lukama.