ZIJO HADŽIOMEROVIĆ: Nećemo nikada dopustiti izmjenu mostarskog Statuta

Iz najjače bošnjačke stranke upozoravaju na sve posljedice koje se mogu dogoditi
ako se odluka Ustavnog suda primjeni jednostrano. Smatraju kako bi se naloženim promjenama Izbornog zakona BiH potpuno ukinuo osnovni smisao i cilj sadašnjeg Statuta Grada Mostara, a to je sprječavanje diskriminacije bilo koje nacionalne skupine. 

Piše: Dalibor Drlje / Dnevni list

Upozoravaju kako međunarodna zajednica pod svaku cijenu želi Mostar dati Hrvatima i tako preko Ustavnog suda riješiti položaj Hrvata u BiH, ostvarujući time pretpostavke za treći entitet, kojim bi, smatraju u SDA, Mostar bio sjedište tog priželjkivanog entiteta. 

Poraz Bošnjaka

Zijad Hadžiomerović, predsjednik Gradskog odbora SDA Mostar, tvrdi kako OHR i ostaje u BiH samo kako bi riješio mostarski paket i ispunio želje mostarskog HDZ-a.
- Nakon toga će ići iz države, u to sam sto posto uvjeren. Njihov odlazak se najavljuje do srpnja iduće godine i do tada trebaju završiti Mostar. Mostarski Bošnjaci to nikada neće prihvatiti i tražimo od zastupnika SDA u Parlamentu da nas zaštite, kaže Hadžiomerović. 

Posljednju odluku Ustavnog suda BiH doživio je kao poraz Bošnjaka u dva koraka.
- Svi smo svjedoci kako je upravo protiv naše volje 2004. godine donesena odluka visokog predstavnika. Paddy Ashdown je prekršio Europsku povelju o lokalnoj samoupravi kada je ukinuo općine protiv volje i građana i Bošnjaka, prisjeća se Hadžiomerović. 

Osam godina kasnije pravi se nova politička konstelacija u kojoj se faktički sve svodi na jednakopravnost po principu 'jedan čovjek, jedan glas'.
- To je za nas neprihvatljivo. Mi smo duboko hendikepirani nakon što je 20 tisuća Bošnjaka u progonima napustilo Mostar, kaže Hadžiomerović.
Još uvijek nije ništa promijenjeno, nego se odlukom Ustavnog suda traži od Parlamenta BiH promjena Statuta.

- Traže da se promijene izborne jedinice i usuglase s postojećim brojem građana. Zanimljivo je da se ta 'mudrost' traži samo za Mostar, a takve modele ne bi prihvatili na drugim razinama; entiteta i županija. Budući da se ovdje radi o ispunjavanju hrvatskih želja, onda mi to ne prihvaćamo jer je riječ o projektu protiv mostarskih Bošnjaka, navodi prvi čovjek mostarskog SDA. 

Na pitanje kad bi se ovo trebalo naći pred Parlamentom BiH, Hadžiomerović kaže da bi dijalog trebao krenuti u idućih šest mjeseci, nakon čega će se to spustiti na Gradsko vijeće Mostara.

- Bošnjaci u Gradskom vijeću to neće nikada prihvatiti. Jedina mogućnost je da visoki predstavnik to nametne i očigledno se ide u tom pravcu. No, to im neće proći, navodi čelnik mostarskog SDA, prema kojem je idealno rješenje grad s više jedinica lokalne samouprave.

Koschnikov statut najbolje rješenje za Mostar

Hadžiomerović je bio veliki protivnik gašenja mostarskih općina, i taj stav i danas drži. Prema njegovom mišljenju, gašenjem općina se usporio razvoj, posebice 'bošnjačkih' općina, iako one nisu bile nacionalno baš tako strukturirane, ali su dobile takav prefiks. Najbolje rješenje za Mostar, po njemu, bio je Koschnikov statut što je i vrijeme pokazalo. 

- Taj Statut je bio uravnotežen i prihvaćen od svih strana. Brzo je stabilizirao grad, i uveo ga u intenzivnu razvojnu fazu. Poslije toga se sve usporilo, sve je postalo upitno... probudilo se nezadovoljstvo, a grad se nije integrirao, bar ne onako kako su oni tad navodili. Ne znam što se to bitno dogodilo u smislu integracije. Sve je isto kao i prije. Koschnikov statut je čak obvezivao neke integrativne procese, isto kao što je i Dayton učinio. Dayton je obvezao da se naprave zajednička komunalna poduzeća. To, znači, vlada još od 1995. godine, a vidite i sami da nisu jedinstvena komunalna poduzeća. Čak ni OHR, koji je dužan provoditi Dayton, nije inzistirao na tome. A onda se 2003. godine izlazi sa stavom da se nisu integrirala poduzeća. Zašto to nije urađeno? Zašto nisu kažnjavani ljudi koji su opstruirali integraciju? To je opstrukcija Daytonskog sporazuma u izravnoj nadležnosti OHR-a. Teško je to objasniti jer su dvostruke igre u pitanju, komentirao je Hadžiomerović u intervju za Dnevni list, objavljenom u veljači ove godine.