U HNŽ-u i ZHŽ-u najviše oboljelih od meningitisa, dvoje djece trenutno liječe u Mostaru

bolest

Prema podacima iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH u obje županije je do sada zabilježeno po šest osoba, piše Večernji list.

Djeca školske dobi

Iz SKB-a Mostar su nam potvrdili kako se tijekom posljednja dva mjeseca na Klinici za infektivne bolesti bilježi nešto veći broj bolesnika s akutnim virusnim meningitisom u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Iz bolnice navode kako se radilo uglavnom o djeci predškolske i školske dobi, te da su svi bolesnici nakon kratkotrajne hospitalizacije otpušteni na kućno liječenje i nije bilo komplikacija bolesti. Iz SKB-a Mostar još dodaju kako su trenutačno na liječenju dva dječaka s navedenom dijagnozom čije liječenje teče uredno i bez komplikacija.

Kada su u pitanju ostale županije u FBiH, osobe oboljele od virusnog meningitisa registrirane su u Unsko-sanskoj županiji (3 osobe), Zeničko-dobojskoj županiji (2 osobe) te u Tuzlanskoj županiji (1 osoba).

"Prema do sada prikupljenim podacima za prvih 8 mjeseci ove godine, u Federacije BiH je ukupno registrirano 19 slučajeva virusnog meningitisa", kazala je glavna federalna epidemiologinja Jelena Ravlija.

Nema panike

Ipak, ona tvrdi da razloga za paniku nema jer je ove godine zabilježen najmanji broj oboljelih u posljednjih pet godina. "Dosadašnji broj oboljelih od virusnog meningitisa u ovoj godini je 19, što je manje od godišnjeg prosjeka u prethodnih 5 godina (50 slučajeva godišnje)", kaže Ravlija. Prema podacima kojima raspolaže Zavod za javno zdravstvo FBiH najveći broj oboljelih od virusnog meningitisa je zabilježen u 2011. godini kada su od ove bolesti oboljele 82 osobe. Tijekom cijele prošle godine od virusnog meningitisa u Federaciji BiH oboljelo je 29 osoba.

Virusni meningitis je akutna upala moždanih ovojnica, relativno blažeg je tijeka i obično se javlja kod djece predškolske i školske dobi. To je sezonsko oboljenje i javlja se uglavnom krajem ljeta i početkom jeseni. Najčešći uzročnici seroznog meningitisa su crijevni virusi (enterovirusi, najčešće ECHO i Coxackie B). Vrlo su otporni, dugo mogu preživjeti u otpadnim vodama. Najčešće se prenose prljavim rukama, kašljanjem, kihanjem i zagađenom hranom i vodom, odnosno kupanjem u loše održavanim bazenima u kojima se voda ne klorira redovito, kao i u stajaćim vodama. Inkubacija varira, 2 - 10 dana, najčešće 3 - 7 dana. Izvor zaraze je čovjek koji izlučuje uzročnike virusnog meningitisa stolicom ili sekretom usta i nosa. Najveći broj ljudi koji su u kontaktu s virusom, zahvaljujući otpornosti organizma, ne oboli od meningitisa, ali mogu biti izvor zaraze za druge. Klinički znaci i simptomi virusnog meningitisa su povišena tjelesna temperatura uz opću slabost, glavobolja, ukočen vrat, mučnina i povraćanje. Moguć je i osip, obično morbiliforman, ponekad i petehijalan, zatim različiti oblici poremećaja svijesti, fotofobija.

Bolest traje obično do 10 dana. Ozdravljenje je u većini slučajeva potpuno i bez težih posljedica.