TRIBINA U MOSTARU: Izbjeglice dolaze iz 91 zemlje, ovo je tek vrh ledenog brijega

... i ljudi koji izvršavaju teror po Europi i to je nešto što se moralo već unaprijed definirati i iskontrolirati, jer u tako velikom broju ljudi vi naprosto ne možete a ne propustiti neke od tih ljudi. To je vrlo velik problem za naše zemlje", rekao je vodeći hrvatski demograf, prof. dr. Stjepan Šterc s Geografskog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu na sinćnjoj "Tropletovoj" tribini u Mostaru, javlja Hrvatski Medijski Servis.

„Izbjeglice i migranti" bila je tema javne tribine u skolopu Tropletovih dana kulture 2015. na kojoj su u Hrvatskom domu Herceg Stjepna Kosača, govorili hrvatski demograf, prof. dr. Stjepan Šterc s Geografskog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, novinar HRT-a i Zoltan Kabok, te zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić.
Profesor Šterec smatra da zasad ne treba biti u strahu:

"Dizanje straha i unošenje panike nije dobro u svakom slučaju, ali činjenica da se ovo pitanje treba podići na stratešku razinu, to je sasvim sigurno. Osim toga, niti jedna zemlja si ne može dozvoliti nekontroliran ulazak na svoj teritorij, tako da će zemlje morati podići razinu kontrole ulaska".

„S obzirom da je Europa već u prvom „naletu" migranata pokazala veliku slabost i praktički bila na koljenima i poništila sve principe na kojima je počivala, pa je reagirala dižući ograde, jer se nije nikad ozbiljnije bavila demografskom i migracijskom problematikom i gospodarski stratezi Europe nemaju razrađene planove, odluke su radikalne i vjerojatno će se dogoditi zatvaranje Schengena i pojedinačnih granica država i tada dolazi do velikih problema u Hrvatskoj i BiH", kazao je prof Šterc.

Njega najviše zabrinjav,a s obzirom na ukupnu demografsku sliku Hrvatske, u kojoj je u dva desetljeća prisutno izumiranje stanovništva, činjenica da će stanovništvo u slučaju zatvaranja granica pojedinih europskih država ostati na ovom prostoru.

-Podprijedsjednik vlade Hrvatske Ranko Ostojić je kazao kako nema potrebe za dizanjem tenzija, premda se znalo koliko tisuća osoba stoji pred vratimana Hrvatske na koja je ušlo na kraju preko 420.000 osoba. I nitko me ne može uvijeriti da su tako velike brojeke slučajne i da se sasvim slučajno izabrao jedna koridor i jedna država i sasvim slučajno su prošli nekoliko država do krajnjeg cilja, navodi Šterc.

Veza migracija i terorizma

Na pitanje može li se Bosna i Herecegovina nositi s izazovima koju su pred njom zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić odgovorio je kratko: „Mora!"

- Mi u BiH držimo nadzor nad migracijama i nad azilom u dobroj mjeri, Zakonodavi okvir nam je korektan, imamo novi Zakon o strancima koji je kao i Zakon o azilu usklađen s EU, ali formirali smo i koordinacijsko tijelo za eventualni priliv većeg broja izbjeglica kako bi mogli odgovoriti na to i napravili smo akcijske planove i procjenu kapacetiteta, te plan žurnih mjera, to je ono što smo napravili u uredima i nismo ih testirali u stvarnome životu te je teško reći kako bi oni funkcionirali, kazao je Krešić.

Ako bi migranti došli u BiH, po Krešićevu mišljenju mora se učiniti sve da se ti ljudi što kraće zadrže kod nas..

„Smatram da postoji velika veza između između migrantske krize i povećanja stupnja prijetnje od terorizma i sve informacije iz Europe i Pariza ukazuje na tu vezu", ističe Krešić.

Spominjanje novih migrantskih ruta preko Bosne i Hercegovine, odnosno preko Trebinja pa Mostara, Krešić smatra špekulacijama.

Neki su ranije procijenili da bi rute mogle biti i južnim dijelom i sjeveroistočnim dijelom BiH, a vidite da se za sada to ne događa,kaže.

Izbjeglićki val i kriza će potrajati
„Izbjeglički val i kriza će potrajati i to ne treba isključiti kao mogućnost, neki su mislili kada dođe hladnije vrijeme da će stati, međutim neće, ali smatram da danas BiH nije niti krajnje odredište, niti je tranzitna zemlja", kaže Krešić, te dodaje kako će se određene redukcije dogoditi, ali da bi bilo dobro da idu od smjera Grčke prema Makedoniji i Srbiji, a ne preko Njemačke, Austrije, Slovenije i Hrvatske.

Krešić kaže kako "trebamo biti humani prema izbjeglicama", ali najprije prema sebi te postavlja pitanje:"Tko će se boriti i osloboditi Siriju, ako neće Sirijci koji odlaze iz svoje zemlje".

-Ne postoji međusobna suradnja država i dok se odnosi ne urede i teritorije oslobode da bi se mogao vršiti povrat izbjeglica proces će potrajati i imati refleksije na sve zemlje Zapadnog Balkana, rekao je Krešić

Jedan put iz Sirije do Europe je znao košti nekih 15.000 eura i u Srbiji i Makedoniji je biznis tu razvijen, jer je tu prisutan priljev svježeg novca jer oni sve plaćaju gotovinom i imaju novac uz sebe, otkriva Krešić.

„Četrdeset posto izbjeglic koje dođu u Makedoniju bude registrirano kroz jedna jako lagan test s četiri.-pet pitanja i u roku 72 sata moraju napustiti zemlju, jer tu ima i organizirani kriminalnih skupina koji transferiraju ljude dalje po nefer cijenama. U Srbiji su registrirani migranti iz 91 države i očigledno je da je narod pokrenut da ide prema Obećanoj zemlji", kazao je Krešić.

Pojačati mjere sigurnosti

„Izbjeglička kriza jedan veliki problem koji ima posljedice na geopolitičke i geostrateške odnose na Bliskom istoku s uzročno posljedičnim vezama na Europu. One nisu od jučer, to je val koji je nas sada intezivno zapljusnuo u proteklih nekoliko mjeseci. To je samo vrh ledenog brijega, onoga što se može dogoditi i što nas čeka u nekoj skorijoj budućnosti, te prije svega asimilaciji ljudi koji dolaze, odnosno prilagodba na nove uvjete do koje razine oni mogu ući u prostor i ono što je možda najbitnije u toj priči koliko će koja zemlja percipirat stručnjaka i kvalitetnih ljudi", kazao je novinar HRT-a, Zoltan Kabok.

Kabok navodi kako postoji opasnost od nečega čemu smo svjedočili u proteklih nekoliko dana, te kako treba pojačati sigurnost na granicama.

„Situacija je od danas dignuta na najvišu razinu, vodi se računa o slobodi kretanja, ali trebamo voditi računa kolika je sigurnost. U zemljama zapadne Europe žive druge, treće i čak četvrte generacije došljaka, koji žive u getu, nisu naučili jezik niti pohađali škole u zemljama u kojima žive i ono što je gotovo apsurdno je priča da za to optužuju zemlju koja ih je primila. To je potencijalna opasnost za države koje danas primaju ljude. Za razliku od Amerike gdje je asimilacija izrazita, u Europi to nije slučaj", rekao je Kobok.

Za medije kaže kako su u informativnom smislu odradili dobar posao, ali ima zamjerki na analitički pristup,gdje se malo govori o uzrocima i posljedicama i otome nas čeka u toj priči, jer bi takav pristup mogao više razjasniti ljudima stanje na Bliskom istoku i Siriji, koji nisu najbolje upoznati s dosadašnjim stanjem, već žele informacije dobiti sada nakon udara u njihovoj blizini, objasnio je novinar HRT-a./G. Krišto/HMS/