Promocija zbirke pjesama 'Što se smiješ?' autorice Ane Marić u Kosači

zbirke pjesama Što se smiješ (Carmina ad magistram) apsolventice Hrvatskog jezika i književnosti i Latinskog jezika i rimske knjiuževnsoti na Filozofskom fakutetu Sveučilišta u Mostaru, Ane Marić.

Inače, Ana Marić rođena je u Mostaru 29. listopada 1994. godine . Srednju turističko-ugostiteljsku školu završila je u Mostaru, a zatim je upisala studij Hrvatskog jezika i književnosti i Latinskog jezika i rimske književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, gdje je trenutna apsolventica. Njezine pjesme objavljene su u 61. izdanju Motrišta, časopisa za kultutu, znanost i društvena pitanja u nakladi Matice hrvatske i u školskom časopisu Nasmijani stuško, a Ana je svoje pjesme također čitala i na raznim književnim manifestacijama koje su organizirali studentski zbor Filozofskog fakulteta i Klub studenata Hrvatskog jezika Franjo Miličević na Filozofskom fakutetu gdje je Ana ujedno aktivni član.

Ovo je Anina prva promocija knjige pred sud javnosti. Recenziju na knjigu potpisuje Ivan Vrljić, profesor filozofije te afirmirani pjesnik dok je predgovor knjizi napisao prof. dr Antun Lučić, inače redoviti profesor Svjetske i Renesansne književnosti na odsjeku Hrvatskog jezika i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Recenzent knjige Ivan Vrljić istaknuo je da Anina poezija predstavlja ‘'mitski svijet obrušen dalekozorom k transcendentnom poimanju života i sveukupne zbilje postojanja'', prikazujući mitologiju i likove božanstva na relativnoj osnovi ljudskoga supostojanja. U predgovoru Aninoj knjizi redoviti profesor Svjetske i Renesansne književnosti Antun Lučić je kazao kako je Anina poezija ‘'usmjerena iz ovovremenosti u klasičnu davninu i da je to potvrda pjesničke otvorenosti , znatne izgrađenosti i šireg nastojanja da se moderno stvaranje sustavi i vidi uz ranije zajamčene, konvencionalne uspjehe pjevanja.'' Ana u svojim stihovima predstavlja, ne samo svijet grčkog mita i metafora vezanih za božanske figure, nego i personificirane emocije nadanja, strahova i radosti s kojima Ana kao lirski subjekt često vodi dijaloge i sukobe, kao i prikaze krajolika koji su u pjenikinjinim mislima zauzeli posebno mjesto i vječne ljubavi prema materinskom jeziku koja u Ani više raste i proslavlja kroz hvalospjeve koji se mogu iščitati u pojedinim pjesmama.