Priče iz Hercegovine: Diva Grabovica raspolovila Čvrsnicu

priče iz hercegovine, Dragan Marijanović, hodopisi

Pojasnio mi je malo dio teme o Crnom oku i istraživanjima provedenim ovdje: ''Speleoronilačka ekspedicija koju spominjete u tekstu je organizirana od Ronilačkog kluba Neretva iz Mostara i Interventne spasilačke službe Mostar i tom prilikom smo skupili veliki broj ronilaca iz cijele Europe, te istražili razna vrela, uključujući i Crno oko. Inače, Crno oko je naša redovna ronilačka lokacija i ja sam osobno pisao taj tekst koji ste citirali za jedan ronilački časopis, a klub iz Beograda ga je samo prenio na svojoj stranici, pozdrav...'' Te me uputio na njihove internetske stranice, gdje doznajem da je ekspedicija Cave diving expedition Mostar 2013. stvarno bila veliki pothvat; ostaće upamćena i po broju ronilaca koji su učestvovali.

Bilo je preko 20 pećinskih ronilaca iz Italije, Slovenije, Poljske, Njemačke, Austrije, Mađarske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Ovo je ujedno bio najveći i najbrojniji skup tehničkih ronilaca ikada organizovan na Balkanu. Naravno da je otkriće novih nepoznatih činjenica oko nepoznatog grla Crnog oka doprinos našoj znanosti.

Presušnica

Kako do Dive Grabovice? Pitam čuvara brane. Samo ravno, nemaš gdje zalutati, a ni skrenuti, reče mi i uskoro se počeh peti, a pred očima mi se ukazaše novi prizori, a prostori na kojima sam boravio učiniše mi se prekrasni iz nove, ptičje perspektive, ta brana i sve što je nastalo nakon njezine izgradnje, taj silni pothvat graditelja i učini mi se nemogućim da je čovjek uspio takvu silu ukrotiti te se ispod nje protegao dugi tjesnac s vodom po sredini, a prugom s jedne i cestom s druge strane, tek s ponekim naseljem zaostalim iza potopa. Uspon je jak i što se više penjem, kao da mi se približavaju masivi Čvrsnice, propinju se moćno nad svim ovim i prvi sam joj put toliko blizu s ove istočne strane.

Nema nikakve sumnje, ovi prvi kilometri puta što se uvlači u klanac Diva Grabovica nastali su u vrijeme gradnje brane, onda kada je bilo betona i asfalta koliko hoćete, pa se očito netko bio dosjetio i na ovu gestu, na čemu mu je vjerojatno zahvalan svatko tko ovamo zabasa. A rijetko zabasa, jer amo rijetko zalaze oni što ne znaju što traže, ali su česti oni koji točno znaju zašto ulaze u ovu divljinu, stisnutu među visokim liticama, s bisernom rječicom po sredini, negdje čuh da je zovu Grabovčica, a negdje baš Diva Grabovica. I da negdje gore visoko ima još jedna voda Radava, ali da je ta presušnica, te da nestaje iz moćne vododerine u kasno proljeće.

Ušće Grabovčice nadsvođeno je veličanstvenim pružnim mostom, a vodostaj nje u jezeru trenutačno visok, te je jezerska voda potopila taj prizor uviranja, koji je u vremenu prije osamdesetih tvorio prelijep slap, a ušće sad nalazim uvučeno u uski tok, među raslinjem koje mu se primaknulo s obje strane i gomilama pijeska koji se odlama gore na Čvrsnici, gdje rječica izvire, i za manje od deset kilometara toka, gotovo padanja s tih veličanstvenih visina, smrvi goleme stijene do ove sitne granulacije. Zapravo, čini mi se da ovaj tjesnac negdje u svom kraju cijepa samu Čvrsnicu, fizički joj određujući sjever i jug, i ona u ovo doba godine, od sredine još posve bijela privlači ljudsko oko s desetaka kilometara udaljenosti; čim se okrenete niz Ivan-sedlo, pred oči vam izviru Prenj i Čvrsnica i kao da bdiju nad Hercegovinom, prate vas duboko na jug, gdje će vas prepustiti Veležu.

Struka o Čvrsnici kaže: "Najveća je kraška planina u srednjemu dinarskom gorju i jedna od najviših u BiH s vrhuncem Pločno na 2.228 m. Uzdiže se u sjeverozapadnoj Hercegovini nad desnom obalom kanjona Neretve, a u njenoj blizini na zapadu preko glacialne doline Dugopolje je malo niža Vran-planina (2.074 m). Dolinom koja ju omeđuje na sjeveru protječe pritok Neretve rijeka Doljanka, a na jugu prama Čabulji je duboki kilometarski kanjon Drežanke s najvišim europskim slapom Petrač. (Kad sam bio u podnožju ove vode i pisao o njezinoj ljekovitosti i čudnoj stijeni iz koje izbija, nisam imao pojma o ovom fantastičnom podatku, op.a.) Najviši južni greben Velike Čvrsnice s glavnim vrhom Pločno i inih desetak iznad 2.000 m se nalazi iznad sela Rakitno u općini Posušje. Na južnoj strmini Čvrsnice pod najvišim vrhuncima se niz goleme klisurine u kanjon Drežanke obrušava i najviši europski slap Petrač, visok 750 m, koji je bar sto metara niži i od najvišega svjetskog Angel Falls u Venecueli, visine 979 m. (...)"

Dva masiva

O Klancu u koji se polako zavlačim i napuštam uređeni put i stupam na uski zavojiti makadam s kojega se nude prizori za osjećanje sreće, ali i ljutnje (da, mislim na vikendice!) sljedeći tekst mi se učini najprikladnijim: "Kanjonska dolina Dive Grabovice dijeli planinu u 2 masiva: Muharica na sjeveroistoku s vrhom Veliki Vilinac 2.116 m, a još viša je Velika Čvrsnica u užem smislu na jugozapadu. Velika Čvrsnica je građena od mezozojskih vapnenaca, a Muharnica-Vilinac pretežno od dolomitnih stijena, obje s jako izraženim površinskim i podzemnim kraškim oblicima siromašnim tekućom vodom. Vodotoci jugoistočnog podnožja većinom nastaju od izvora koji izbijaju na kontaktu gornjih karbonata i podinskih škriljevaca. U glacialnom diluviju su na Čvrsnici bili razvijeni veliki ledenjaci koji su stvorili glacialne cirkove oko vrhova i nataložili morene u glacialnom valovu Dugog polja, gdje je bio najveći ledenjak u BiH između Vrana i Čvrsnice. Na visoravni i vrhovima kroz pola godine (6 mjeseci) postoje mrazovi ispod 0C, a gore snijeg leži kroz 5 mjeseci od studenog do travnja, ali se u zasjenjenim sjevernim uvalama i dubljim ponikvama zadrži kroz cijelu godinu. Zimski je snijeg prosječne debljine 2 - 3 m, ali zbog česte olujne bure tu mjestimice u zavjetrini nastaju divovski snježni nanosi čak do 15 m debljine (...)"

Naravno, podaci iz citiranog teksta izazov su za pustolove, penjače, alpince, biologe, lovce (koji se se već odavno pretvorili u krivolovce, a uskoro ću doznati - i u piromane, jer su popalili po Čvrsnici gotovo sve lovačke bivake i kolibe, tako potrebne čovjeku kojega stigne nevolja u takvoj planini, op. D.M.), geologe, meteorologe, ali planinari su njezini najdraži gosti, oni ju dokumentiraju i čuvaju, oni ju vole onako kako ju je voljelo nebo kad ju je stvorilo čovjeku na upravljanje, a on se svojim bićem odmetnuo i, koliko se udaljava od nje, toliko joj je manjim prijateljem.

Planinari koji žele osvojiti Čvrsnicu iz smjera istoka prolaze baš ovuda, i dnevnika te avanature napretek je, no, ja ću polako, svoje dojmove i svoja iskustva, pa dokud uzmognem, jer i Diva Grabovica nudi svakakva čudesa, pa dokud dobacim...

Dragan Marijanović/oslobođenje