Hoće li u cvijetu mladosti nestati mostarski platani?

Mostar, platani
Mnoga su pretrpjela znatna oštećenja, izazvana brojinim abiotičkim i biotičkim utjecajima.Većina stabala prelazi visinu od 45 metara.

Prva planska sadnja drvoreda u Mostaru potječe iz doba autrougarske vlasti. U tom razdoblju od 1887. do 1914. godine zasađeno je 12 drvoreda ovih stabala.
Prvi drvored nastaje u današnjoj ulici Kneza Branimira. Dendreloški spomenik prirode aleja orijentalnog platana nalazi se u strogom središtu grada.
Proteže se u ukupnoj dužini od 1127 metara na kojoj se tada nalazi ukupno 179 stabala od čega 174 stabla platana.

U čast princa

Aleja je zamišljen kao šetnica dvorednog drvoreda. Njezina gradnja je započela 1887. godine, odlukom mostarske općine, koja je ujedno i zasadila drvored platana po prijedlogu građevinskog savjetnika Gradske uprave dipl.ing. Miloša Komadine.

Upravo njemu možemo zahvaliti za izgradnju većine aleja, trgova i parkova u tom razdoblju.

Veći dio aleje platana zasađen je u čast posjeta Mostaru austrougarskog princa, prestolonasjednika Rudolfa, 21. i 22. lipnja 1888. godine, sina jedinca kralja Franje Josipa I. Naziv ‘Štefanijino šetalište' ova aleja dobila je u čast prinčeve žene Štefanije, kćeri belgiskog cara Leopolda II.

Ova stabla su tada nabavljena iz Austrije, a radilo se o 220 stabala orijentalnog i javorolisnog platana. Sadnice su bile starosti oko 10 godina. Današnja slika cjelokupne aleje platana znatno je izmijenjena od razdoblja njezinog otvaranja 1889. - 1898. godine. Od nekadašnjih 225 stabala posađenih u austrougarsko doba danas su ostala svega 92 stabla.

Mnoga su pretrpjela znatna oštećenja, izazvana brojinim abiotičkim i biotičkim utjecajima.Većina stabala prelazi visinu od 45 metara.


Životni vijek 400 godina

Preostalim stablima za njihov opstanak nužno je adekvatno konzerviranje. Posebnu pažnju treba posvetiti dijelu Ulice kneza Branimira, koja vodi od Rondoa prema katedrali. U ovoj ulici je najveći problem to što je dozvoljen promet velikih vozila. Susreta dva kamiona ne može biti, a da se ne oštećuju stable platana.
Uz sve nedaće, ni slobodni prostor oko stabala u Mostaru nije poštovan. Zemljišni prostor je do kraja zabetoniran zbog pješačke zone, pa stabla doslovno izlaze na ulice.

 

Tako dolazi do njihovog gušenja i svakodnevnih mehaničkih oštećenja Također je na stablima puno gljiva koje dovode do razgradnje unutarnjeg tkiva, pri tome narušavajući status stabla. Dugogodišnjim djelovanjem to dovodi do potpunog odumiranja unutarnjih dijelova i propadanje stabala.
Ukoliko lokalne vlasti ne poduzmu odgovorajuće akcije sanacije kako bi se zaštitio ovaj jedinstveni dendrološki spomenik, bojimo se da će on umrijeti u cvijetu svoje mladosti, jer je životni vijek platana oko 400 godina, a njima je tek 130 godina.

 

Dnevni list