Hoće li Hercegovci umjesto smilja zasaditi masline?

masline, smilje, Hercegovina

Manifestacija “Dani masline 2019.”, u sklopu koje su upriličena stručna predavanja te promotivno-ocjenjivačka izložba ekstradjevičanskih maslinovih ulja, održana je u petak u Federalnom agromediteranskom zavodu (FAZ) u Mostaru.

Pomoćnik direktora za biljnu proizvodnju i tehnologiju FAZ-a Mostar Mario Leko kazao je kako je značaj ove manifestacije ogroman.

– Ova manifestacija posvećena maslini i ulju, ali i ostale manifestacije posvećene drugim kulturama koje promovira FAZ jako su bitne iz više razloga. Ako ništa drugo, mi okupimo ljude koji se bave tom određenom vrstom proizvodnje, organiziramo seriju predavanja s najnovijim podacima relevantnim za određenu kulturu, promoviramo taj uzgoj i proizvodnju hrane općenito i na taj način potičemo naše poljoprivredne proizvođače da se ohrabre i da krenu u taj proces – kazao je Leko.

Masline umjesto smilja

Istaknuo je kako FAZ na taj način može doprinijeti ostanku ljudi na ovom području i na neki način osigurati dodatni dohodak u domaćinstvu.

– Plan Zavoda za narednu godinu je inventarizacija svih nasada i nadamo se da ćemo u tom procesu točno popisati i ukupan broj maslinara na području Hercegovine. Procjenjujemo da danas imamo negdje blizu 500 hektara, a postoji i veliki potencijal širenja na površinama koje su se unazad par godina koristile za proizvodnju smilja – kazao je Leko.

Dodao je da sve analize Zavoda pokazuju kako je područje Hercegovine povoljno za proizvodnju ulja visoke kvalitete.

– Uglavnom imamo ekstradjevičanska ulja i iako predstavljamo tek negdje oko 10 posto od ukupne hrvatske proizvodnje, koja je u svjetskim okvirima relativno mala, sigurno imamo kvalitetu za svjetsko tržište – istaknuo je Leko.

Diplomirana inženjerka poljoprivrede Aida Kohnić kazala je kako su masline u Hercegovini ove godine bile vrlo dobre.

– Prošla godina bila je veća po urodu, ali ova godina je izvukla nekako u zadnjem trenutku s tim da od ove godine sve više dobivamo na kvaliteti jer su naša hercegovačka ulja redom sva ekstradjevičanska, a taj epitet nam ništa ne može pokvariti i na to možemo biti iznimno ponosni – kazala je Kohnić.

Uzlazni trendovi

Dodala je kako je maslinarstvo u Bosni i Hercegovini omiljena poljoprivredna proizvodnja, a sve dok je tako, budućnost maslinarstva, kako kaže, ima velike uzlazne trendove.

Uljar i maslinar Slavko Ramljak naveo je kako u Bosni i Hercegovini postoji sve više posađenih maslinika.

– Maslinarstvo u Bosni i Hercegovini polako kreće uzlaznom putanjom, imamo jako puno maslinara koji imaju samo nekoliko stabala u svom dvorištu i imaju mogućnost te masline preraditi u ulje. To i nije neki biznis, ali je bitno da možemo kazati kako imamo zdrav i vrhunski proizvod, te da smo to u stanju napraviti. Na brojnim natjecanjima po Hrvatskoj, ali i cijelom svijetu pokazalo se da naša ulja imaju visoku kvalitetu i da su ljekovita – kazao je Ramljak.

Istaknuo je i to kako bi se maslinarstvo trebalo još više poticati.

– Poticaji se mogu ostvariti iako je to jako teško i imam osjećaj da nikome nije stalo da se maslinarstvo unaprijedi. Mislim da bi ga svakako trebalo više poticati jer svaka država koja drži do sebe drži i do proizvođača koji su bitni – naveo je Ramljak.

Osim stručnih predavanja, na ovoj manifestaciji upriličena je i dodjela plaketa, priznanja i zahvalnica najbolje ocijenjenim proizvođačima ekstradjevičanskih maslinovih ulja.