Mladi intelektualac izdaje knjigu o hercegovačkom svećeniku

... iz Drinovaca je  napisao  knjigu  naziva „Pet redaka“ o životu i djelima  don Ivana Tomasa. Tim povodom   smo razgovarali sa mladim Domagojem, koji nas je podrobnije  uveo u cijelu priču.

Domagoj Tomas rođen je 1987. u Osijeku, gdje i živi. Nakon završene osnovne škole i gimnazijskog obrazovanja upisao je dvopredmetni studij povijesti i hrvatskog jezika i književnosti, kojeg je završio 2010., a od veljače 2012. je zaposlen kao asistent na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Zašto se zanimate za Hercegovački kraj?

Hercegovina kao predmet interesa u mom se slučaju javlja prvenstveno iz dvaju razloga, gdje je prvi stručne, a drugi osobne prirode.

Naime, moji su stručni interesi u širem smislu prvenstveno vezani uz suvremenu nacionalnu povijest, dok se to u užem smislu odnosi na tematiku suvremene povijesti Crkve u Hrvata, crkveno-državnih odnosa i povijesti hrvatskog iseljeništva.

U spomenutim trima okvirima mnoge su institucije i osobe izravno ili posredno vezane uz hercegovački kraj ostavile snažan pečat, od kojih su neke slabije poznate, dok njihov život i rad nisu primjereno vrednovani i historiografski obrađeni. Stoga se na tom planu otvara niz potencijalno zanimljivih istraživačkih tema, kako za historiografsku struku, tako i za širu javnost.

Drugi je razlog interesa svakako osobne prirode, budući da su moji roditelji rođeni u Hercegovini, a u Slavoniju su doselili kao djeca, kako bi nastavili svoje obrazovanje, pa stoga i sam na neki način Hercegovinu promatram i doživljavam svojim drugim zavičajem

Kako se rodila ideja za ovu knjigu i što Vam ona predstavlja?

Ideja za knjigu Pet redaka rodila se kao plod višegodišnjeg istraživanja života i djela dr. don Ivana Tomasa, svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije rođenog u Drinovcima, koji je najveći dio svoga života proveo u Rimu.

Na njega mi je prvi ukazao otac, došavši do Tomasove publikacije Dragutin Kamber: utrka sa smrću i fotografije iz obiteljskog fotoalbuma, na kojoj se u don Ivanovu društvu nalazi i moj djed, te mi na taj način dao poticaj za daljnje istraživanje, tijekom kojega me često poticao i nesebično mi pomagao.

Prilikom prikupljanja arhivskih i drugih izvora o Tomasu, a posredstvom mostarsko-duvanjskog biskupa Ratka Perića, uspio sam doći do pojedinih izvora iz ostavštine don Ivana Tomasa, među kojima je i njegov osobni dnevnik Pet redaka. Nakon iščitavanja teksta dnevnika i konzultacija s određenim brojem kolega stručnjaka, procijenio sam kako bi objava transkribiranog izvornika i njegova stručna analiza mogle biti korisne, s obzirom da dnevnik obiluje mnoštvom zanimljivih podataka, komentara i analiza.

Osobno mi knjiga Pet redaka predstavlja jednu od faza istraživanja Tomasova života i djela , započetog objavljivanjem članaka o njegovu životu i djelu u Političkom zatvoreniku i Susretima 5 - godišnjaku Matice Hrvatske Grude, a koje u skorijoj budućnosti namjeravam na neki način zaokružiti jednom potpunijom monografijom o njegovu životu i djelu.

Također, nadam se da bi knjiga mogla predstavljati vrijedan izvor i drugim istraživačima koji se bave tematikom Crkve u Hrvata, Drugoga svjetskog rata i povijesti hrvatskog iseljeništva, ali i povjesničarima književnosti, napose onima kojima je predmet istraživanja autobiografska proza.

Uz to, ona predstavlja i svojevrsno vraćanje duga Tomasu, koji je Crkvu u Hrvata, hrvatski narod, kao i svoj hercegovački kraj zadužio brojnim člancima, publikacijama, javnim istupima i aktivnošću u iseljeništvu.

Možete li malo više reći o samoj knjizi?

Od ideje za knjigu i početka rada na tekstovima koji predstavljaju njezine sastavne dijelove prošle su gotovo dvije godine. Strukturno je podijeljena na četiri poglavlja, gdje prvi dio obuhvaća kraći pogled na Tomasov život i djelo, a drugi stručnu analizu samog dnevnika Pet redaka. Treći je dio zapravo središnji, najopsežniji i sadržava transkribirani tekst izvornika Pet redaka s popratnim komentarima i pojašnjenjima u fusnotama.

Izvorni tekst dnevnika nastajao je za vrijeme Tomasova boravka u Rimu na poslijediplomskom studiju, na koji ga je 1941. poslao tadašnji skopsko-prizrenski biskup Smiljan Franjo Čekada, kod kojega je Tomas do tada obavljao dužnost tajnika. Inače, Tomas je dnevnik vodio u burnom razdoblju Drugoga svjetskog rata između 1. siječnja 1943. i 25. ožujka 1944.

Posljednji, četvrti dio knjige zapravo je intervju s msgr. dr. Milanom Simčićem, nekadašnjim vatikanskim diplomatom i bliskim Tomasovim suradnikom, koji iznosi niz zanimljivih činjenica i podataka, kako iz Tomasova života, tako i iz cjelokupnoga tadašnjeg crkvenog, političkog i društvenog okruženja u Rimu.

Također, nakon svakoga poglavlja navedeni su korišteni izvori i literatura, a mogu reći kako je trenutno u tijeku grafička obrada teksta, te završni dogovori s potencijalnim nakladnicima, dok valja istaknuti da recenzije knjige obavljaju istaknuti i ugledni znanstveni djelatnici prof. dr. sc. Vlado Pandžić i izv. prof. dr. sc. Miroslav Akmadža, također rođeni u Hercegovini.

„Trenutno se knjiga nalazi na recenzijama, a čekam još i grafičko uređenje, te dogovor s potencijalnim nakladnikom/nakladnicima. Nadam se da bi mogla biti objavljena krajem ove godine ili početkom iduće", za kraj je otkrio naš sugovornik.

Izvor: hum.ba